ÄŒETNIÄŒKI ZLOÄŒIN 1941. NAD DRINSKIM MUÄŒENICAMA
U Olimpijskoj dvorani Zetra u Sarajevu, u subotu 24. rujna održano je svečano misno slavlje koje je pred oko 15 tisuća vjernika predvodio izaslanik pape Benedikta XVI., prefekt Kongregacije za proglašenje svetih kardinal Angelo Amato u koncelebraciji velikog broja kardinala, nadbiskupa i biskupa uz tristotinjak svećenika iz cijele Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Slovenije i drugih susjednih zemalja.

Zahvaljujemo Gospodinu i s. Jasni, našoj provincijalnoj glavarici, na omogućenom sudjelovanju na beatifikaciji Drinskih mučenica. U Zenici smo se okupile iz Rovinja, Varaždina, Slavonskog Broda i Zagreba u petak uoči svečanog slavlja. Ujutro smo nas 15 sestara krenule s djecom i starijima iz župe Sv. Josipa autobusom prema Sarajevu, do dvorane Zetra.
Bile smo zadivljene mnoštvom sestara, prvenstveno Kćeri Božje ljubavi iz više zemalja, svećenika, pjevačkog zbora koji je zauzeo cijelu tribinu, kao i ostalog puka. Papin izaslanik kard. Angelo Amato predvodio je samo slavlje, uz nazočnost kardinala Vinka Puljića, Josipa Bozanića kao i biskupa i svećenika. Molitva je vjernika izrečena i na poljskom, njemačkom, maÄ‘arskom i slovenskom jeziku. Očitovao se pravi katolicitet Crkve i internacionalna povezanost. Pjevanje je izvedeno vrhunski i uzvišeno. Osobno me zadivilo koliko je glazbenika bilo inspirirano Drinskim mučenicama jer im je u čast otpjevano više pjesama. Dirljivo je bilo kada su se nosili simboli mučenica nakon samog čina proglašenja: preslike svjedočanstava o mučenicama, ciborij i pepeo koji su bili pronaÄ‘eni u ruševinama, voda rijeke Drine... Iako oskudni količinom, oni snažno uzvikuju o vjerničkoj snazi Mučenica. U toj je sportskoj dvorani prevladavala molitveno-slavljenička atmosfera.
Otišli smo ispunjeni radošÄ‡u i snagom. Vratile smo se umorne, ali ispunjene snažnim dojmovima o vrijednosti i snazi ljubavi prema Kristu sve do mučeništva.
(s. Irena Jozić,OSU)

U pozdravnoj riječi kardinal Puljić je osim predvoditelja slavlja i koncelebranata pozdravio sestre svih redova i karizmi, posebno je pozdravio članice Družbe Kćeri Božje ljubavi okupljene s tri kontinenta na čelu s vrhovnom poglavaricom s. Lucynom Mroczek iz Rima i provincijalnom glavaricom iz Zagreba s. Elvirom Tadić. Uslijedio je obred proglašenja blaženih Drinskih mučenica, koje su ujedno prve blaženice Družbe sestara Kćeri Božje ljubavi: s. Jule Ivanišević, Hrvatica, s. Berchmane Leidenix, Austrijanka, s. Krizine Bojanc i s. Antonije Fabjan, Slovenke i s. Bernadete Banja, MaÄ‘arica. Iako su bile raznih nacionalnosti, to za njih nije bila prepreka te su se sestre u svom poslanju izuzetno dobro razumjele i u svojoj muci ostale složne i povezane. 

Ovo je veliki dar milosti Vrhbosanskoj nadbiskupiji i Družbi sestara Kćeri Božje ljubavi kojoj su pripadale, kao i njihovim nad/biskupijama i rodnim župama gdje su krštenjem urasle u mistično tijelo Kristovo, rekao je kardinal Puljić. U nastavku slavlja papin izaslanik kardinal Amato pročitao je dekret o proglašenju blaženim. Nakon svečanog proglašenja, otkrivena je slika novih blaženica koju je izradio akademski slikar Ante Mamuša.
Tragedija njihovog ubojstva dogodila se za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine, rekao je kardinal, te podsjetio kako ubojice nisu vodili računa o njihovom redovničkom posvećenju, niti o njihovoj ustrajnosti u ljubavi i predanju bližnjima. ÄŒetnici su u navali protukatoličke mržnje počinili bezbrojne pokolje nad Hrvatima katolicima i muslimanima te je Drina u svojim mutnim vodama odnijela mnoge tajne sa sobom. MeÄ‘utim ova je tajna ostala, zahvaljujući svjedocima iz obitelji Stojana i Jelene Baković. Budući sestre nisu željele biti obešÄ‡ašÄ‡ene, što je uvijek bio četnički način ratovanja protiv bespomoćnog pučanstva, one su pokušale pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja.
Na koncelebriranoj misi nazočio je i jedini živući svjedok tog dogaÄ‘aja četničkog zločinačkog pokolja, don Anto Baković, koji je svojim pisanjem i objavom knjige Drinske mučenice i Dječak s Drine u mnogome doprinio da se taj zločin ne zaboravi. Knjiga Drinske mučenice prevedena je na sedam svjetskih jezika i papa Ivan Pavao II. pročitao je knjigu još i prije prijedloga za beatifikaciju. Pet stradalih sestara, Drinskih mučenica, dobile su to ime neposredno poslije stradanja od majke Jelene Baković u prigodnim obiteljskim molitvama.
Nakon završetka mise prisutne je blagoslovio predvoditelj slavlja kardinal Angelo Amato. Misno slavlje u dvorani Zetra pratio je zbor sastavljen od 1200 pjevača. Hodočasnici koji su stigli u bezbrojnim autobusima sa svih strana, kasnije su preplavili Sarajevo. DogaÄ‘aj je znatno odjeknuo u medijima, te je četnički zločin od prije 70 godina dobio zasluženu satisfakciju, jer krv kršÄ‡ana raÄ‘a i očvrsne vjeru i zanos novih naraštaja. 

Papin izaslanik kardinal Angelo Amato, prefekt Kongregacije za proglašenje svetih u propovijedi je rekao: 
 
Mučeništvo pet sestara družbe Kćeri Božje Ljubavi je tragična ali slavna stranica Crkve Katoličke u plemenitom narodu Bosne i Hercegovine. Njihova pobjeda ima značenje mučenika prvih stoljeća, kada su poganski idoli zahtijevali nevine žrtve za nastavak njihovog prolaznog i nesigurnog postojanja.
Već smo čuli povijest mučeništva. Od 1911. postoji na Palama blizu Sarajeva, Marijin Dom, samostan katoličkih redovnica, koji vrlo brzo postaje poznat po njihovim djelima ljubavi prema svima, djeci i potrebitima svih jezika i vjera, katolicima, pravoslavnima, muslimanima.
Godine 1941, predstojnica zajednice je bila Hrvatica s. M.Jula Ivanišević (roÄ‘ena 1893.).Ostale sestre samostanske zajednice su bile Austrijanka s.M. Berchmana Leidenix (roÄ‘ena 1865.), Slovenka s.M. Krizina Bojanc (roÄ‘ena 1885.), druga Slovenka s.M. Antonija Fabjan (roÄ‘ena 1907.) i mlada MaÄ‘arica s.M. Bernadeta Banja (roÄ‘ena 1912.). I pored toga što su pripadale različitim narodnostima i tradicijama bile su udružene svojim redovničkim pozivom u ljubavi prema siromašnima i potrebnima, živeći kao žive slike Krista Otkupitelja, svog Gospodina i Učitelja.
Tragedija njihovog ubojstva se dogodila za vrijeme nasilnog civilnog rata 1941-1945. godine. Ubojice nisu vodili računa o njihovom redovničkom posvećenju, niti o njihovoj ustrajnosti u ljubavi i predanju bližnjima. Oslijepljeni protukatoličkom mržnjom i njihovim beskonačnim egoizmom, počiniše pokolj ove grupe nemoćnih ali neukrotivih žena. Sestre, budući da se nisu htjele podvrgnuti neurednoj volji ratnika, pokušavaju pobjeći da bi obranile dostojanstvo svoga posvećenja (zavjeta). Uhvaćene, bivaju barbarski usmrćene i bačene u hladnu vodu rijeke Drine. Ista sudbina pripala je, nekoliko dana kasnije, staroj sestri bečanki, sestri M. Berhamni Leidenix. Dogodilo se to u prosincu 1941. godine.
Srce plače gorkim suzama nad tolikom ludošÄ‡u. Mučenički scenarij je vječna borba izmeÄ‘u Boga, izvora zajedništva i života, i neprijatelja Božjeg, stare zmije, izvora neprijateljstva i smrti. U povijesti čovjekovoj često prevladava slijepa mržnja, koja traži priliku zatrti ljubav. Divlja borba, uništiti dobrotu i ljubaznost.
Herojsko ponašanje pet sestara Kćeri Božje Ljubavi priziva sjećanje na mučeništvo sedam braće Makabejaca, koji nasuprot tiraninu, odgovoriše da su spremni umrijeti ali ne prekršiti zapovijedi Božje: „Blago onom koji umre od ruke ljudi, u čvrstoj nadi koju ima od Boga: da će ga Bog uskrisiti! A ti - za tebe nema uskrsnuća na život!" (usp. 2 Mak. 7,14).
Pred sudom Povijesti pet slabašnih i nezaštićenih žena postadoše jaki heroji i pobjednice, u zaštiti nepovredljivosti njihovog redovničkog identiteta i dostojanstva žene. Brutalnost ubojica je pobijeÄ‘ena hrabrošÄ‡u i jakošÄ‡u ovih pet redovnica, u čijem srcu su odzvanjale riječi apostola Pavla: „Tko će nas rastaviti od ljubavi Kristove? Nevolja? Tjeskoba? Progonstvo? Glad? Golotinja? Pogibao? Mač?.... U svemu tome nadmoćno pobjeÄ‘ujemo po onome koji nas uzljubi." (Rim. 8,35.37.).
Pet sestara bijahu svjesne da slijediti Krista donosi križ žrtvovanja i svakodnevnog svjedočenja: „Hoće li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka danomice uzima križ svoj i neka ide za mnom. [...] a tko izgubi život svoj poradi mene, taj će ga spasiti." (Lk. 9,23-24.).
Danas Crkva veliča ove svoje kćeri, istinske Kćeri Božje Ljubavi, koje su svojom mukom pokazale da su ljubav i praštanje puno jači od mržnje i okrutnosti. Kalvarija njihove patnje postala je Tabor njihove slavne preobrazbe.

Dragi vjernici, Crkva je uvijek progonjena. Povjesničari podsjećaju da je prošlo stoljeće, XX. stoljeće, bilo stoljeće mučenika (ANDREA RICCARDI, Il secolo del martirio. I cristiani nel novecento, Mondadori, Milano 2000.). Progoni u raznim europskim zemljama i u svijetu proizveli su mnoštvo herojskih svjedoka vjere. Crkva pozna i veliča ove svoje neustrašive sinove i kćeri. Primjerice, u svibnju i lipnju, sv. Otac Benedikt XVI. je proglasio blaženom u Dax-u u Francuskoj mučenicu s. Margerite Rutan, Milosrdnu sestru, giljotiniranu u vrijeme francuske revolucije; u Njemačkoj, u Würzburgu, njemačkog svećenika Georga Höfnera, koji je umro u logoru Dachau; u Dresdenu, drugog njemačkog svećenika, Aloiza Andritzkog, koji je takoÄ‘er umro u logoru Dachau; u Lübecku, trojicu mladih kapelana crkve Srca Isusova, kojima je odrubljena glava s još jednim protestantskim pastorom radi toga što su bili kršÄ‡anski odgojitelji mladeži; u Satu Mareu, u Rumunjskoj, biskupa Janoša Schefflera, ubijenog u komunističkim progonima.
Nikada kao danas, Crkva Katolička je crkva mučenika, ovih Kristovih svjedoka, koji daruju svijetu izvanredni spektakl ljubavi i praštanja koja ljubi i moli za neprijatelja. Povijest Drinskih mučenica može izgledati kao primjer ljudi poniznih, koji ostaju i uvijek podliježu, pobijeÄ‘eni i poraženi. Ali u stvarnosti, to su pet redovnica koje su svojom čvrstom i blagom ustrajnošÄ‡u pobjednice, zla i njegove zatorne snage. Upravo je ustrajnost ta koja čini pravu povijest čovječanstva. Mučeništvo uvodi u ljudsko iskustvo svjetlo i snagu ispravne savjesti, koja uviÄ‘a dobro i ispunjava ga. Ispravna savjest, blagotvorni kvasac ljudske osobnosti, izbjegava činiti zlo, potvrÄ‘uje i brani, takoÄ‘er i po cijenu života, slobodu vjere i neotuÄ‘iva svoja ljudska prava.
Pet redovnica, danas proglašenih blaženicama pokazuju da se može oduprijeti zlu, takoÄ‘er i golih ruku, ojačani samo vlastitom vjerom. Može se pobijediti zlo, kad se i dopusti da budemo pogoÄ‘eni, ali ne popuštajući njegovoj prijetnji. Mučenici umiru, ali rascvjetavaju pravu ljudskost. Na pakao koji je načinio čovjek, s logorima, gulagom , mučilištima, ratovima, mučenik odgovara prizivom raja, mira meÄ‘u narodima i ljudskog bratskog zajedništva.
Možemo se pitati zašto toliko divljaštvo prema ovih pet žena. Zlo se obara sa žestokim nasiljem na biskupe, svećenike, redovnice i redovnike, jer oni još čuvaju ljudsku značajku u kontekstu koji često gubi svaku ljudsku značajku. Mučeništvo naših pet sestara Kćeri Božje Ljubavi ukazuju na tamnu stranu povijesti, ali pokazuje i svijetlo lice prave humanosti potkrijepljene EvanÄ‘eljem. Njihova uspomena i njihova proslava žele pokazati kako se u njihovom primjeru ogleda autentična ljudska narav, stvorena na sliku Božje Ljubavi. Drinske Mučenice su nositeljice ovih jakih vrlina, kao smjelosti, čistoće, dobrote koji pokazuju jakost vjere i snažnu volju u podnošenju patnje i u nadi.
U tome se sastoji poruka koju ostavljaju Drinske Mučenice, Crkvi u BiH i cijeloj Crkvi. Jednoj lomnoj i bojažljivoj vjeri kakva je naša, mučenici odgovaraju radikalno sa činom izvanredne proročke jačine. Njihovo mučeništvo je poziv razbuditi se iz usnulosti svakodnevnog života i probuditi evanÄ‘eosku smjelost blaženstava.
Zasluga mučenika nije odmazda u odnosu na njihove progonitelje, nego očitovanje Božje snage, koja dopušta žrtvama snagu trpjeti, opraštati, ljubiti i moliti za svoje krvnike.
Povijest mučenika je povijest vjere, hrabrosti i ljubavi. Ali jedna realna povijest, doživljena na koži naših pet sestara, radi kojeg razloga danas one postaju primjeri evanÄ‘eoskog života. I danas je moguće, dapače nužno, živjeti i svjedočiti riječ Isusovu, u svijetu koji možda materijalno ne ubija, ali malo pomalo širi zarazu našeg uma i našeg srca otrovima površnosti, vjerskom indiferentnošÄ‡u, verbalnim nasiljem.
„Svijet mučenika" je poziv da se trgnemo iz letargije i reagiramo onim nepobjedivim duhovnim oružjem, koje je vjera i ljubav.
Tekst i slike: DAMIR BOROVÄŒAK