Uršulinska crkva 'Rođenja Isusovoga' u Varaždinu

Uršulinska crkve Rođenja Isusovoga u Varaždinu

Crkva Isusova Rođenja

Kada su redovnice 1708. godine bile službeno primljene u Zagrebačku biskupiju, m. Ana Julijana pl. Drašković, uz one dvije drvenjare za samostan i školu, gradi i drvenu crkvicu – “ecclesiolu”. Siromaštvo je bilo tako veliko da su je sestre posvetile otajstvu Betlehema, krajnjeg siromaštva Isusova Rođenja. Nazvale su je crkvom Bl. Djevice Marije uz Jaslice – “Sanctissimae Virginis Mariae ad praesepe”. Nosila je isti naslov kao i najpoznatija Marijina crkva u svijetu, ona u Rimu, Santa Maria Maggiore. Oltarna slika, ulje na platnu, 97 x 71 cm, nalazi se u samostanskoj kapeli. Gospa je okrunjena krunom, sa sklopljenim rukama u adoraciji pred usnulim Djetetom pokrivenim pokrivačem s cvjetnim ukrasima.

Samostanska tradicija govori kako je zagrebački kanonik Juraj Šubarić posjetio uršulinke, te da je, vidjevši siromašnu crkvicu, rekao: »Ne mogu podnijeti da moj stan bude ljepši od stana mojega Gospodina!«. Potaknuo je gradnju zidane crkve te je dao 7.000 forinti. Mirazom od 300 forinti spomenute s. Terezije Schröckenstein kupljen je 1721. godine vrt baruna Prašinskog te se 15. travnja 1722. počela graditi sadašnja crkva. Kanonik Szigismund Szinersperg, koji je uvelike podigao istočni dio samostana, dao je 1724. podići i crkveni zvonik. Crkva je dovršena 1729., ali je bila posvećena tek kad je unutrašnjost bila posve gotova. Posvetu je obavio 7. lipnja 1750. biskup Franjo barun Klobušicki.

Crkva je građena u tipičnom baroknom stilu s bačvastim svodom.

Kompleks: crkva, samostan i škola spomenici su kulture prve kategorije. Crkvu i dio samostana gradio je Antun Remer, a uz južno krilo spominje se i graditelj Gotschany. Dugačka je 24 m, a široka i visoka 11 m.


Vitak zvonik, “kao djevojka od sedamnaest ljeta”, kako pjeva pjesnik Milković, visok više od 40 m, s vrlo elegantnom ukrašenom lukovicom od bakrenog lima, nosi na završnoj jabuci pozlaćeni križ, i najljepši je u gradu.

Pročelje rese kipovi dvaju anđela (105 cm visine, oko 130 kg),  te sv. Ivana Nepomuka i sv. Franje Ksaverskoga, vrlo lijepe obrade (Joseph Straub?). Visoki su 176 cm i teže oko 450 kg. U jednoj je niši kip sv. Augustina, a u drugoj freska sv. Uršule koja prima pobjednički vijenac mučeništva. Desetak godina nakon posvete crkve nabavljena su tri zvona koja su, na žalost, bila oduzeta za vrijeme Prvoga svjetskog rata. Godine 1921. m. Klaudija Boellein nabavlja prvo zvono posvećeno Marijinu Navještenju s prikazom tog otajstva u sredini. S jedne strane je sv. Anđela s dvije djevojčice, a s druge sv. Uršula. Drugo zvono posvećeno je sv. Josipu, a treće sv. Anđeli. Oba je nabavila 1924. godine m. Margarita Blanquios.






Kip lijevo: Sv. Ivan Nepomuk na pročelju Uršulinske crkve - vrlo lijepe obrade (Joseph Straub?). Visok je 176 cm i teži oko 450 kg.

Kip desno: Sv. Franjo Ksaverski na pročelju Uršulinske crkve - vrlo lijepe obrade (Joseph Straub?). Visok je 176 cm i teži oko 450 kg.

 
Background Color
                                               
Custom Color  
Overlay
Patterns & Styles
Body
Header
1 2
Headings - Google Font Content Font
Font Colors