Vi ste ovdje:   O nama / Sv. Anđela Merici

SV. ANĐELA MERICI (1474. - 27. 01. 1540.)

B.Davila, A. Merici, ulje na platnu

Rođena je 1474. u Italiji, koja je na kraju 15. stoljeća bila u cvatu i gramzivosti. Raskoš renesanse i bogatstvo elite ne mogu sakriti opasne i trajne probleme društva, kojeg bez prestanka salijeću bolesti, glad, ratovi…

Anđela je već od svoje mladosti duboko obilježena nekim nutarnjim zovom ili vizijom.
Njezin životopis nam ne dopušta da to promatramo, ali svjedočanstva o njezinoj dobi od 40 godina otkrivaju da je ona:
- žena molitve, zahvaćena ljubavlju prema Kristu, prožeta franjevačkom duhovnosti;
- žena srca, otvorena za društvene probleme, koje s drugima laicima nastoji iscjeljivati.

Njezino, isprva diskretno djelovanje, malo pomalo budi poštovanje i divljenje njezine okoline. Postala je tako poznatom, da je prozvana »LA MADRE« i njoj su dolazile tražiti savjet osobe iz svih društvenih sredina.
Njezino sve veće ižarivanje temelji se:
- na dubokom jedinstvu života duboko usredotočenog na Bogu;
- na izvanrednom daru izmirivanja i ujedinjavanja srdaca;
- na njenoj zaraznoj vedrini, koja je znak uravnoteženosti i mira u tom burnom vremenu vjerskih sumnji i nemira.
Poslije godine 1515., kad je Italija bila opustošena ratovima, Anđela postaje »smjerokaz«, a svoju snagu i svoj autoritet crpi u Evanđelju, koje je izvor njezinog djelovanja.
Ukorijenjena u svoju sredinu, ona realistički gleda društvo svog vremena. Obdarena začudnim darom uspostavljanja odnosa, ona je prihvatila prenošenja poruke nade i radosti, od kojih je i sama živjela.
Božji je zov ostao uporan. Godine 1535. Anđela, bogata iskustvom, konačno osniva »Družbu svete Uršule.« U svoje posve originalno »Pravilo« ona daje upisati ono što je već živjela sa svojim družicama:
- u vremenu kad je bio običaj da redovnice žive u samostanu, odijeljene od svijeta, ona odlučuje da uršulinke žive svoju posvetu u svojoj životnoj sredini;
- u društvu, u kojem su imali prevlast muškarci, ona naglašava važnost ženine uloge u čuvanju i prenošenju osnovnih vrijednosti;
- u društvu s pregradom, koja je dijelila one što se bore, one što mole i one koji rade, ona otvara »proboj« pozivajući laike i posvećene osobe da zajedno rade u službi Evanđelja.
Te mirne smionosti uznemiruju. Nekoliko godina kasnije, Crkva i društvo prisilit će uršulinke da se uvrste u monastičke Redove onoga vremena.

Uzalud bismo tražili točno određeni apostolat Anđeline Družbe. »Biti zaručnica i majka: to je identitet Anđele i njezinih kćeri u svim vremenima i prostorima.«  Anđelina kćer treba prvenstveno biti, bez obzira što radila. Ipak, kroz stoljeća, ono po čemu su uršulinke postale karakteristične, i što je i danas prepoznatljivo, jest »misija odgoja u različitim oblicima u vidu evangelizacije.«
To će početi u Francuskoj godine 1607. U tom će se obliku Red rasijati najprije u Europi, zatim u Americi i Aziji. Međutim, bule za osnivanje uršulinskih samostana naglašavaju da je »poučavanje djevojčica« glavni cilj Reda. Tako ti samostani otvaraju vrata konvikticama, dok »vanjske« učenice hrle u pripojene prostorije besplatnih razreda.

Zašto je Anđelu  oduševila sv. Uršula? Zato jer je sv. Uršula:
-izuzetno hrabra žena
-žena spremna na rizike
-žena posve predana i posvećena Isusu Kristu
-vođa mladih žena (lider)
-žena koja ima svoje dostojanstvo
-žena slobodna od vremena u kojem živi.
Ove su kvalitete bile izazov sv. Anđeli i poželjela je da ih imaju i članice nove Družbe. Zato je Družbu stavila pod zaštitu sv. Uršule, djevice i mučenice.




Život sv. Anđele - Paolo Orlando



Insieme-together all aorund the world



Život sv. Anđele kroz slike



Život sv. Anđele u ručnom radu



Rodna kuća sv. Anđele Merici



»Gospodine moj, prosvijetli tmine mojeg srca i daj mi milost da radije umrem negoli da danas ikako uvrijedim tvoje božansko Veličanstvo.
I učvrsti moje osjećaje i osjetila da me ne zavedu ni nadesno ni nalijevo, niti me odvrate od tvojeg presjajnog lica koje razveseljuje svako ožalošćeno srce.
Jao! Jadne li mene, dok ulazim u tajnost svojeg srca, ne usuđujem se od stida podići oči prema nebu, jer sam zaslužila da me ovako živu proguta pakao, videći u sebi tolike pogreške, tolike rugobe i niskosti, tolike grozne i zastrašujuće zvijeri i predodžbe.
Stoga sam primorana da danju i noću, dok hodam, stojim, radim ili mislim, vapim i vičem prema nebu i molim milosrđe i vrijeme za pokoru.
Udostoj se, o predobrostivi Gospodine, oprostiti mi tolike uvrede i svaki moj grijeh koji sam ikada počinila od dana svetoga krštenja sve do sada.
Jao! Udostoj se oprostiti također i grijehe mojega oca i majke, mojih rođaka i prijatelja i čitavoga svijeta.
To te molim po tvojoj presvetoj Muci i predragocjenoj Krvi prolivenoj iz ljubavi prema nama, po tvojem svetom Imenu, koje neka je blagoslovljeno više negoli je morskog pijeska, više nego što ima kapi vode, iznad mnoštva zvijezda.
Žao mi je što sam toliko otezala da započnem služiti tvojemu božanskom Veličanstvu.
Jao, sve do sada nisam prolila ni kapljicu svoje krvi iz ljubavi prema tebi,
niti sam ikada bila poslušna tvojim božanskim nalozima,
te mi je bila teška svaka suprotivština zbog moje malene ljubavi prema tebi.
Gospodine, umjesto onih jadnih stvorenja koja te ne poznaju
i koja se ne brinu da sudjeluju u tvojoj presvetoj muci,
meni se razdire srce, te bih rado, kad bih mogla, prolila i vlastitu krv da otvore slijepe oči svojega duha.
Stoga, Gospodine moj, moj jedini živote i nado, molim te, udostoj se primiti ovo moje tako jadno i nečisto srce i spaliti svaki njegov zao osjećaj i strast u žarkoj peći svoje božanske ljubavi.
Molim te, primi moje osobno rasuđivanje, svaki čin moje vlastite volje, koja sama po sebi, jer je okužena grijehom, ne zna razlikovati dobro od zla.
Primi svaku moju misao, riječ i djelo, konačno, sve što imam u sebi i izvan sebe: sve to prinosim pred noge tvojega božanskog Veličanstva. I molim te da se udostojiš sve to primiti, iako toga nisam dostojna.
Amen.«

I. Večernja
HIMAN
I izvan boja krvavog
stiče se grimiz blaženih,
jer borba žića kreposnog
pobjednim vijencem resi njih.

Anđelu nitko ne muči,
ni pred sud kruti ne vodi,
al' ona je u ljubavi
spremna za Krista umrijeti.

Pronalazi zalutale
i pomaže im probit mrak,
da opet nađu pravi put
u sveti Božji ovčinjak.

Djecu i ljude priproste
o Isusu poučava,
k'o majka štiti siročad,
čuvarica je djevica.

Dok tebe, Majko, slavimo,
daj da tvoj primjer slijedimo:
da jedno svi u ljubavi
duhom i srcem budemo.

Sva slava Ocu vječnomu
i jedinomu Sinu mu
i tebi, Duše, koji nam
u srcu pališ sveti plam. Amen.

Ili po volji jedna od pjesama sv. Anđeli

KRATKO ČITANJE                                 Mudr 6,12-16
Mudrost je sjajna i ona ne tamni: lako je vide koji je ljube i nalaze je oni koji je traže. Ona pretječe sve koji je žude i prva im se pokazuje. Tko zorom rani njoj taj se ne muči: nalazi je gdje sjedi kraj vrata njegovih. Jer je i sama misao na nju mudrost savršena, a tko radi nje bdi, brzo je bezbrižan. Ona hodi naokolo i traži sebi dostojne; i pojavljuje im se dobrohotno na stazama i u susret im dolazi u svakoj misli.

KRATKI OTPJEV
R. U tebi je, Gospodine, izvor života * i tvojim svjetlom vidjet ćemo svjetlo. U tebi.
O. Kako je dragocjeno tvoje milosrđe, Gospodine, * i tvojim svjetlom vidjet ćemo svjetlo. Slava Ocu. U tebi.
 
EVANĐEOSKI HVALOSPJEV
Ant. Ti, Gospodine, zapali moju svjetiljku i obasjat ćeš moju tamu.

PROŠNJE
Drage sestre, srcem ujedinjene uputimo Gospodinu svoje prošnje i recimo zajedno:

Nek' istina i snaga i prava utjeha Duha Svetog bude s nama!

Gospodine, svoju si Crkvu obdario novom karizmom kad si pozvao sv. Anđelu da bude tvoja zaručnica i majka nove družbe,
- daj da je vjerno nasljedujemo.

Ti si, Gospodine, bio jedina ljubav i jedino blago sv. majci Anđeli,
- daj da sve naše želje, radosti i nade budu u tebi.

Gospodine, svetu si Anđelu ispunio ljubavlju prema tebi i revnošću prema dušama:
- daj da i nas pokreće njezin žar za spasenjem duša.

Gospodine, tvoja je molitva za jedinstvo nadahnula sv. Anđelu da se trudi oko istinskog zajedništva,
- daj da budemo sve ujedinjene zajedno, jednog srca i jednog htijenja.

Gospodine, snagom i pravom utjehom svoga Duha ispuni sve Anđeline kćeri
- i obnovi nas dobrim novim zvanjima.
  Oče naš...
 
MOLITVA
Gospodine, daj da nas sveta djevica Anđela bez prestanka preporučuje tvojoj dobroti, da nasljedujemo njezinu ljubav i razboritost, vjerno čuvamo tvoj nauk i životom ga svjedočimo. Po Gospodinu.
Ili:
Bože ljubavi i mira, koji si u svojoj Crkvi podigao svetu Anđelu da svijetli kao uzor života potpuno posvećenog na slavu tvoga veličanstva i za dobro duša, daj nam milostivo, da nas pokreće jedino ljubav prema tebi i revnost za spasenje svijeta. Po Gospodinu.

Povečerje
Sve od subote, 966.

Pozivnik
Ant. Kličimo Bogu, radosti našoj, o svetkovini svete Anđele.
Psalam, v. u Redu, 469.

Služba čitanja

R. Gine moja duša za dvorima tvojim, Gospodine.
O. Moje srce i moje tijelo kliču Bogu živome.

PRVO ČITANJE
Iz Prve poslanice Korinćanima blaženoga Pavla, apostola                             1 Kor 13, 1-13

Ljubav nikad ne prestaje
Kad bih sve jezike ljudske govorio i anđeoske, a ljubavi ne bih imao, bio bih mjed što ječi ili cimbal što zveči. Kad bih imao dar prorokovanja i znao sva otajstva i sve spoznanje; i kad bih imao svu vjeru da bih i gore premještao, a ljubavi ne bih imao – ništa sam! I kad bih razdao sav svoj imutak i kad bih predao tijelo svoje da se sažeže, a ljubavi ne bih imao – ništa mi ne bi koristilo.
Ljubav je velikodušna, dobrostiva je ljubav, ne zavidi, ljubav se ne hvasta, ne nadima se; nije nepristojna, ne traži svoje, nije razdražljiva, ne pamti zlo; ne raduje se nepravdi, a raduje se istini; sve pokriva, sve vjeruje, svemu se nada, sve podnosi. Ljubav nikad ne prestaje. Prorokovanja? Uminut će. Jezici? Umuknut će. Spoznanje? Uminut će. Jer djelomično je naše spoznanje, i djelomično prorokovanje. A kada dođe ono savršeno, uminut će ovo djelomično. Kad bijah nejače, govorah kao nejače, mišljah kao nejače, rasuđivah kao nejače. A kad postadoh zreo čovjek, odbacih ono nejačko. Doista, sada gledamo kroza zrcalo, u zagonetki, a tada – licem u lice! Sada spoznajem djelomično, a tada ću spoznati savršeno, kao što sam i spoznat! A sada: ostaju vjera, ufanje i ljubav – to troje – ali najveća je među njima ljubav.

OTPJEV                           1 Iv 2,10; 4,12; 3,14
R. Tko ljubi brata svojega, u svjetlosti ostaje. * Ako ljubimo jedni druge, Bog ostaje u nama.
O. Mi znamo da smo iz smrti prešli u život, jer ljubimo braću. * Ako ljubimo.

DRUGO ČITANJE
Iz Spisa svete Anđele Merici, djevice
Zadnji spomen 1-27
 (Iz Spisa apostolskog procesa za kanonizaciju)

Ona potiče na jedinstvo
Evo i moje posljednje riječi koju vam upućujem i kojom vas zaklinjem svojom krvlju: budite sve složne, sve ujedinjene zajedno, jednog srca i jednog htjenja. Budite povezane jedna s drugom vezom ljubavi, cijeneći se i pomažući, podnoseći se u Isusu Kristu. Jer budete li se oko toga trudile, bez sumnje će Gospodin Bog biti među vama. Bit će vam sklona Majka Božja, apostoli, svi sveci i svetice, anđeli i konačno cijelo nebo i čitav svemir. Jer Bog je tako odredio 'ab aeterno', od vječnosti, da one koji su složni u dobru zbog njegove časti prati svaki napredak i da se ono što rade okreće na dobro, budući da uživaju naklonost samoga Boga i svih njegovih stvorenja. Pogledajte, dakle, koliko je važno to jedinstvo i ta sloga. Stoga, želite ju, tražite ju, prigrlite ju, sačuvajte ju svom svojom snagom, jer kažem vam, ostanete li tako sve zajedno srcem ujedinjene, bit ćete kao najtvrđa stijena ili neosvojiva tvrđava protiv svih suprotivština, i progona, i đavolskih varki. Također vam jamčim da ćete zasigurno primiti svaku milost koju budete molile od Boga. A ja ću biti uvijek među vama pomažući vaše molitve. Stoga ih oduševljavajte da zdušno nastave započeti pothvat. I zajedno se radujte jer će nesumnjivo biti tako kako vam kažem, a uz to još prevelika i neprocjenjiva milost koju će vam moj i naš Ljubitelj iskazati u zadnjem času na samrti, jer se u velikim potrebama prepoznaje pravo prijateljstvo. Čvrsto vjerujte da ćete posebno tada uvidjeti da sam vam vjerna prijateljica. Sada vas ostavljam; utješite se i imajte živu vjeru i nadu. No prije toga želim vas blagosloviti, in nomine Patris et Filii et Spiritus Sancti. Amen.

OTPJEV                      2 Kor 13,11; Rim 15,13
R. Usavršujte se, tješite se, složni budite, * Bog ljubavi i mira bit će s vama.
O. Bog nade napunio vas svakom radošću i mirom u vjeri. * Bog ljubavi.

HIMAN Tebe Boga hvalimo, 472.
Molitva kao na I. Večernjoj.

Jutarnja
HIMAN, 1408. ili po volji jedna od pjesama sv. Anđeli

KRATKO ČITANJE                      1 Kor 1,23-25
Mi propovijedamo Krista raspetoga: Židovima sablazan, poganima ludost, pozvanima pak – i Židovima i Grcima – Krista, Božju snagu i Božju mudrost. Jer lûdo Božje mudrije je od ljudi, i slabo Božje jače je od ljudi.

KRATKI OTPJEV
R. Pjevat ću o tvojoj moći * i jutrom ću slaviti milosrđe tvoje. Pjevat ću.
O. Jakosti moja, Bože, psalmima ću te hvaliti, jer ti si moja zaštita. * I jutrom ću slaviti milosrđe tvoje. Slava Ocu. Pjevat ću.

EVANĐEOSKI HVALOSPJEV
Ant. Ići ćeš pred licem Gospodnjim da mu pripraviš putove.

MOLBENICA
Drage sestre, zahvalimo Bogu za sv. Anđelu i njezinu karizmu:


Dobri Bože, hvala, hvala ti za sve!
Ili: Tebi hvala, tebi dika, tebi slava prevelika!

Za Anđelinu ljubav prema euharistiji i Božjoj riječi, za vjernost nadahnućima Duha Svetoga:

Za njezine molitve i brigu za Crkvu, za osjetljivost na potrebe ljudi:

Za Anđelinu ljubav prema sestrama, za nastojanje oko jedinstva i mira:

Za ljubav prema Isusu Kristu i njegovoj Majci, za pouzdanje u neizrecivu Božju Providnost:

Za Anđelinu prisutnost u povijesti naših sestara u Hrvatskoj:
Dobri Bože, hvala, hvala ti za sve!
Ili: Tebi hvala, tebi dika, tebi slava prevelika!
Oče naš...
Molitva kao na I. Večernjoj.

Srednji čas
HIMAN v. u Redu, 478.
PSALMODIJA
Za jedan čas uzimaju se psalmi s antifonama od nedjelje I. tjedna, 503.
Za ostale časove v. dopunska psalmodija, 985.

TREĆI ČAS
KRATKO ČITANJE                                       1 Iv 4,16
Mi smo upoznali ljubav koju Bog ima prema nama i povjerovali joj. Bog je ljubav i tko ostaje u ljubavi, u Bogu ostaje, i Bog u njemu.

R. Gospodine, Bože naš, saberi nas iz naroda.
O. Da slavimo tvoje sveto ime.

ŠESTI ČAS
KRATKO ČITANJE                                         Rim 12,2
Braćo, ne suobličujte se ovomu svijetu, nego se preobrazujte obnavljanjem svoje pameti da mognete razabirati što je volja Božja, što li je dobro, Bogu milo, savršeno.

R. Kliču sveti u slavi.
O. Raduju se na ležajima svojim.

DEVETI ČAS
KRATKO ČITANJE                                Otk 19,6b-7
Zakraljeva Gospodin, Bog naš Svevladar! Radujmo se i kličimo i slavu mu dajmo jer dođe svadba Jaganjčeva, opremila se zaručnica njegova!

R. Nađoh onoga koga ljubi duša moja.
O. Uhvatila sam ga i neću ga pustiti.

Molitva kao na I. Večernjoj.

II. Večernja
HIMAN
Djevičin Sine, Stvorče svoje Majke,
koja te zače Djevom, Djevom rodi,
djevice ove blagdan svetkujemo:
molbe nam primi.

Dvostruku sreću usred nebesnika
uživa, jer je posvećena Kristu
Anđela žarko hrabrila je druge
da njemu služe.

Za krivce moli, nevoljnike tješi,
podiže pale, razbija moć tame,
i snažnom riječi Božje tajne uči,
svladava zloću.

Primjer života punog dobrih djela
bio je pečat poukama njenim,
za napor, muku, ona nije znala
misleć' na Krista.

Štovali su je sugrađani njeni
i velik broj je onih koji nju su
nazvali Majkom privučeni Kristu
primjerom njenim.

Djevica snago, Očev jedin Sine,
narodi svi nek' dostojno te časte,
a ti dobrostiv milost nam udijeli
živjeti sveto.

Ocu i Sinu jedinomu slava,
slava i Duhu jednakome njima;
tri puta sveti, Bože, vječna slava
jedinom tebi. Amen.

Ili po volji: jedna od pjesama sv. Anđeli

PSALMODIJA, 1412, osim ovoga:
Hvalospjev (usp. Otk 19, 1-7). Svadba Jaganjčeva
/Božanski časoslov, 508. ili 1258./
Ant. 3. Srce je moje čvrsto, u Kristu je ono ukorijenjeno.

Aleluja.
Spasenje i slava i moć Bogu našemu! *
(R. Aleluja.)
Doista, istiniti su i pravedni sudovi njegovi!
R. Aleluja (aleluja).

KRATKO ČITANJE                         Otk 22,1.3-7
Anđeo mi pokaza rijeku vode života, bistru kao prozirac: izvire iz prijestolja Božjeg i Jaganjčeva. I neće više biti nikakva prokletstva. I prijestolje će Božje i Jaganjčevo biti u gradu i sluge će mu se njegove klanjati i gledati lice njegovo, a ime će im njegovo biti na čelima. Noći više biti neće i neće trebati svjetla od svjetiljke ni svjetla sunčeva: obasjavat će ih Gospod Bog i oni će kraljevati u vijeke vjekova. I reče mi: «Ove su riječi vjerne i istinite jer Gospod Bog, nadahnitelj prorokâ, posla svoga anđela da on pokaže slugama njegovim što se ima dogoditi ubrzo. I evo, dolazim ubrzo! Blago onomu koji čuva riječi proroštva ove knjige!»

KRATKI OTPJEV                  Otk 22,17.20; Iz 55,1.3
R. Duh i Zaručnica govore: «Dođi!» * I tko ovo čuje, neka rekne: «Dođi! Amen! Dođi Gospodine Isuse!» Duh i Zaručnica.
O. O svi vi koji ste žedni, dođite na vodu. Priklonite uho i k meni dođite. * I tko ovo čuje, neka rekne: «Dođi! Amen! Dođi Gospodine Isuse!» Slava Ocu. Duh i Zaručnica.

EVANĐEOSKI HVALOSPJEV
Ant. Velika mi djela učini Svesilni, sveto je Ime njegovo.

PROŠNJE
Drage sestre, srcem ujedinjene, uputimo Gospodinu svoje prošnje i recimo zajedno:

Jedno srce da smo svi!

Gospodine, zagovorom svete Anđele daruj nam zaručničko srce,
- neka gori ljubavlju prema tebi i dušama.

Gospodine, zagovorom svete Anđele daruj nam siromašno srce,
- kako bismo sve naše dobro, radost i ljubav stavljali u tvoju neizrecivu Providnost.

Gospodine, zagovorom svete Anđele daruj nam poslušno srce,
- koje će biti otvoreno tom velikom svjetlu po kojem svako naše djelo postaje dobro i ugodno.

Gospodine, zagovorom svete Anđele daj da naše glavno utočište,
- bude okupljanje do tvojih nogu.

Gospodine, zagovorom svete Anđele spusti svoj blagoslov na sve Anđeline kćeri,
- i obnovi nas dobrim novim zvanjima.
   Oče naš...
Molitva kao na I. Večernjoj.

Povečerje
Sve od nedjelje, 969.

MISA
Ulazna pjesma                           Usp. Iz 54,1-5
Kliči i podvikuj od radosti, jer će tvoje pokoljenje baštiniti narode. Tvoj Stvoritelj bit će ti Zaručnik i Otkupitelj, Svetac Izraelov zvat će se Bog svekolike zemlje.

Zborna
Gospodine, daj da nas sveta djevica Anđela bez prestanka preporučuje tvojoj dobroti, da nasljedujemo njezinu ljubav i razboritost, vjerno čuvamo tvoj nauk i životom ga svjedočimo. Po Gospodinu.
Ili:
Bože ljubavi i mira, koji si u svojoj Crkvi podigao svetu Anđelu da svijetli kao uzor života potpuno posvećenog na slavu tvoga veličanstva i za dobro duša, daj nam milostivo, da nas pokreće jedino ljubav prema tebi i revnost za spasenje svijeta. Po Gospodinu.

1. ČITANJE: Sir 51, 13 - 23
Slavu ću dati onomu koji me podari mudrošću.
Čitanje Knjige Sirahove

Kad još bijah mladić, prije svojih putovanja molio sam otvoreno za mudrost u molitvama. Pred vratima Svetišta za nju sam molio i do posljednjeg ću dana tragati za njom. Od njena cvata pa do sazrela grozda radovalo joj se srce moje. Noga je moja kročila pravim putem i tražio sam mudrost od svoje mladosti. Prignuvši malo uho, naučih je i stekoh mnogu pouku. Po njoj uznapredovah i slavu ću dati onomu koji me podari mudrošću. Jer odlučih u djelo je provesti, žarko za dobrom tragah i neću se stidjeti. Duša se moja za nju borila, pomno sam se držao Zakona. Pružao sam ruke prema nebu i oplakivao što je ne poznam. Usmjerih svoju dušu prema njoj i nađoh je u čistoći. Od početka joj posvetih svoje srce, i neću nikad biti napušten. I utroba mi uzdrhta od čežnje za njom, i stoga stekoh valjano blago. Za plaću mi je Gospodin jezik podario: njime ću ga slaviti. Priđite k meni, vi nepoučeni, u mojoj školi sjedite.
Riječ je Gospodnja.

PRIPJEVNI PSALAM: po izboru

V.
»Svetačka čitanja«» str. 317.
2. ČITANJE: 1 Kor 1, 26-31
Slabe svijeta izabra Bog.

ALELUJA: Iv 6,68
Aleluja!
Gospodine, kome da idemo?
Ti imaš riječi života vječnoga!

EVANĐELJE: Iv 17, 11b-23
Oni koje si mi dao: da budu jedno kao i mi.

Darovna
Gospodine, ispovijedamo da si divan u blaženoj djevici Anđeli, i ponizno te molimo, da kao što su ti drage njezine zasluge, da ti tako omili prinos naše službe. Po Kristu.

Pričesna pjesma
U vjeri živim u Sina Božjega koji me ljubio i predao samoga sebe za mene.                             Gal 2,20

Popričesna
Okrijepljeni tijelom i krvlju tvoga Sina, molimo te, Gospodine, sačuvaj nas povezane vezom ljubavi, da živimo novim životom i da se svim silama trudimo da te navijestimo i drugima, te tako postignemo neizrecive radosti nebeske slave. Po Kristu.

»Dok je ta časna Majka živjela, bila je na veliku radost i utjehu mnogim osobama koje su dolazile da se s njom posavjetuju kako da promijene život, kako da podnose suprotivštine, da načine oporuku, kako da izaberu ženu, ožene sina ili udaju kćer, a nikada nije manjkalo ni onih koji su se željeli izmiriti… Bilo je i mnogo drugih slučajeva koje je rješavala savjetujući i tješeći koliko je najviše mogla… Tako bih mogao o njoj ispričati mnoge začuđujuće stvari, među kojima je najčudnije to što nikada nije učila abecedu, no ne samo da je pročitala mnogo duhovnih knjiga, već sam više puta vidio da k njoj dolaze redovnici, posebno propovjednici i teolozi da je pitaju za razjašnjenja mnogih odlomaka Psalama, Proroka, Otkrivenja, čitavog Novog i Starog zavjeta. Ona im je sve tako razložila da su time ostali iznenađeni. Stoga se može reći da je ta žena imala više božanskoga negoli ljudskoga. Stoga nije čudno da je provodila tako strog život i što je tako žarko hvalila djevičanstvo, čistoću, post, ispovijed, pričest i molitvu… Ostajala je pred Presvetim više jutarnjih sati slušajući mise, a jer je trebala malo spavanja, možemo zaključiti da je provodila u molitvi velik dio noći…. Zatim je čitav dan provodila u dobrim djelima prema bližnjemu…. « Njezin tajnik Gabrijel Cozzano ustvrdio je: »Njezine su riječi bile žarke, snažne ali blage. Izgovarala ih je s toliko nove snage i unkcije, da je svatko morao reći: 'Bog je tu!'«

oko 1474. - rođenje u Desenzanu
oko 1490. - ostaje bez roditelja i odlazi u Salò - ujaku Biancosi. Postaje franjevačka trećoredica.
oko 1496. - vraća se u Desenzano
1516. - na poziv duhovnika odlazi u Bresciu kako bi tješila Caterinu Patengola koja je u ratu izgubila muža i sinove
1517. - nastanjuje se u obitelji Antonia Romano blizu crkve sv. Agate
1524. - hodočasti u Svetu zemlju
1525. - hodočasti u Rim; audijencija kod pape Klementa VII.
1529. - zbog rata u Brescii odlazi u Cremonu s Augustinom Gallo.
1530. - vraća se u Bresciu i nastanjuje u obitelji Augustina Galloa, blizu crkve sv. Klementa
1530., 1532. - hodočašća na Varallo
1532. - Anđela se ponovno seli, ovaj puta u blizinu crkve sv. Afre
    
 25. studenog 1535. - Anđela utemeljuje Družbu sv. Uršule s prvih 28 družica

8. kolovoza 1536. - ordinarij Brescie potvrđuje Pravilo Družbe sv. Uršule
18. ožujka 1537. - prvi Generalni kapitul na kojem je Anđela izabrana da doživotno bude Majka - Madre - Družbe
1539. - Anđela diktira »Savjete« i »Ostavštinu«
    
27. siječnja 1540. - Anđela umire
    
24. svibnja 1807. - Anđelina kanonizacija; papa Pio VII.

»Izabrane ste da budete prave

i netaknute zaručnice Sina Božjega…« (sv. Anđela)

Anđela je posebno naglasila duhovnu dimenziju savjeta: djevice se obvezuju na čistoću koja znači nepodijeljeno srce, srce bez ikakve sjenke zlonamjernosti i zlovolje. Djevica treba biti uvijek radosna i puna ljubavi i vjere i nade u Boga.  Savjet siromaštva, onog duhovnog, po kojem čovjek ogoljuje srce od svake navezanosti i uzdanja u stvorene stvari i u samoga sebe, a svu svoju ljubav i radost i sve dobro stavlja jedino u Boga i njegovu neizrecivu providnost.  Poslušnost se odnosi, nadasve, na savjete i nadahnuća Duha Svetoga, čiji se glas to jasnije čuje što je čišća i profinjenija savjest, a poslušnost Crkvi i svim autoritetima samo iz ljubavi prema Bogu.
To je bio Anđelin način propovijedanja vjere u Svevišnjega. Bila je svjesna dostojanstva tog izabranja na takvu životnu čast da bude, zajedno sa svojim družicama, zaručnica Isusa Krista.  Ta ju je ljubav prema Gospodinu nosila i tu je ljubav nosila drugima, ljubav koja je izvirala iz duboke nutarnje kontemplativne povezanosti s Gospodinom. U isto vrijeme ta ju je ljubav oslobađala za nesebično darivanje drugima. Tako je postala duhovna majka mnogima. NIje ni čudno da su je ubrzo prozvali 'Madre'. Jednostavno je svojom prisutnošću zračila nebeskom milinom i osvajala ljude za Boga. Donosila je drugima mir i pomirenje, tješila je siromašne i one koji su bili u kušnjama, savjetovala je sve koji su tražili duhovni savjet, poučavala u duhovnom životu, nastojala oko pravde među ljudima, bila je, naprosto, kako svjedoči njen tajnik Cozzano, »kao sunce koje obasjava druge… bila je kao vatra i požar ljubavi koji je zapaljivao druge… njene su riječi bile žarke, moćne i blage… izgovorene s takvom snagom milosti da je svatko bio prisiljen reći: 'Tu je Bog!'«  To želi i od svojih družica – sestara: »A cjelokupno njihovo ponašanje, djela i riječi neka budu prodahnuti ljubavlju, snoseći sve strpljivo… sve njihove riječi neka budu mudre i uljudne i neka vode miru i slozi… neka budu na čast Isusu Kristu kojemu su obećale svoje djevičanstvo i svu sebe.«

Što imamo danas od Anđeline intuicije i njezinih izbora?

  • Smisao za bitno, crpljen u dugom razmatranju Evanđelja;
  • uvjerenje da se apostolat i kontemplacija međusobno oživljuju;
  • hitnost da svi kršćani odjelotvoruju evanđeosku poruku;
  • važnost kvalitetnih odnosa, obilježenih čovječnošću, ljubaznošću, pažnjom prema svakome, tim znakovima Božje ljubavi za svakog čovjeka;
  • nužnost prilagođivanja potrebama vremena i mjesta, da bi se na njih odgovorilo na nov način, u vjernosti Evanđelju i poučljivosti Duhu.


»Na putu sa sv. Anđelom« Savjeti za život u duhu sv. Anđele Merici
Prilagođena PRAVILA, SPOMENI i OSTAVŠTINA sv. Anđele za privatnu upotrebu svima onima koji ju žele upoznati i slijediti.


Knjižica »Na putu sa svetom Anđelom« nastala je iz potrebe da Anđelini životni savjeti, njezina odgojna metoda i majčinska blizina na ovaj način uđu u život i srca svih onih koji su je izabrali kao vjernu prijateljicu, majku i zagovornicu na svom životnom putu.
Važno je napomenuti da su originalni tekstovi iz Spisa preuređeni kako bi bili pristupačni široj javnosti i kako bi svi koji će ih čitati mogli crpiti na izvoru Anđeline jednostavnosti i dubine.

PRAVILA
UVOD
1.    U ime blaženog i nerazdijeljenog Trojstva.
2.    Ljubljenim sestrama i prijateljicama.
3.    Budući da vam je, ljubljene sestre i prijateljice, Bog udijelio milost da se ujedinite zajedno u služenju njegovu božanskom Veličanstvu, beskrajno mu zahvaljujte što je posebno vama udijelio tako jedinstven dar.
4.    Trudite se svim svojim silama da se uščuvate u staležu u koji vas je Bog pozvao, tražeći i želeći sva ona sredstva i načine koji su potrebni za ustrajnost i napredak sve do kraja.
5.    Jer nije dosta započeti ako se ne ustraje. Zbog toga kaže Istina: tko god ustraje do kraja, taj će se spasiti.
6.    I još kaže: blaženi su oni kojima je Bog nadahnuo u srce svjetlo Istine i kojima je dao da osjećaju žarku želju za svojom nebeskom domovinom, te koji potom nastoje sačuvati u sebi taj glas istine i tu dobru želju.
7.    Nesumnjivo, sačuvat će se ona osoba koja bude htjela prigrliti za to potrebna sredstva i načine, jer je mala ili nikakva razlika između onog reći otvoreno: ne želim više služiti Bogu, i ne htjeti koristiti sredstva i pravila potrebna da se ustraje u tome.
8.    Stoga je, prijateljice moje, tim potrebnije da budemo budne, što je naš pothvat od tako velike važnosti da ne može biti veće i gdje se radi o našem životu i spasenju.
9.    Potrebno je da tu budemo pažljive i razborite, jer koliko je veća vrijednost poduzetog pothvata, toliko se tu isplate veći napori i opasnosti, jer ne postoji ni jedna vrsta zla koje nam se ne bi usprotivilo, imajući na umu da se ovdje nalazimo usred zamki i opasnosti, tako da se protiv nas naoružavaju i voda i zrak i zemlja s čitavim paklom, budući da naša tjelesnost i sjetilnost još nisu mrtve.
10.     Isto tako, ni naš protivnik đavao, ne spava; on nikad ne miruje, nego uvijek, kako kaže sv. Petar, kao ričući lav motri i traži kako bi proždro koju od nas tolikim svojim lukavim i podmuklim načinima, koje nitko ne može prebrojiti.
11.    Ipak, sestre moje i prijateljice, ne morate se zbog toga prestrašiti.
12.     Imajmo tu nepokolebljivu i čvrstu vjeru i nadu u beskrajnu božansku dobrotu da ćemo, ne samo lako nadići sve opasnosti i protivljenja, nego ćemo ih i pobijediti uz veliko slavlje i klicanje.
13.     Štoviše, utješno ćemo proživjeti ovaj naš prekratki život, a svaka će se naša bol i žalost okrenuti u radost i veselje, dok će nam trnoviti i kameniti putovi postati cvjetni i prekriveni pločama najčistijeg zlata.
14.     Jer će anđeli vječnog života biti s nama, to jest toliko koliko budemo sudjelovale u anđeoskom životu.
15.     Hrabro, dakle, naprijed, prigrlimo sve ovo sveto pravilo koje nam je Bog udijelio u svojoj milosti.
16.     I oboružane njegovim svetim propisima, nastojimo se ponašati tako odvažno da se također i mi, poput svete Judite, koja je smiono odsjekla glavu Holofernu, to jest đavlu, uzmognemo slavno vratiti u domovinu, gdje će nam svi, na nebu i na zemlji, prirediti veliko slavlje i pobjedničko klicanje.
17.     Sada, dakle, molimo vas, budite sve pažljive, otvorena i željna srca.

O POSTU
1.    Neka svaka dragovoljno prigrli tjelesni post kao potrebnu stvar, te kao sredstvo i put do pravog duhovnog posta kojim se iz duha odstranjuju sve mane i zablude.
2.    Na to nas vrlo jasno poziva primjer svih svetih osoba, a iznad svega život Isusa Krista, jedinog puta u nebo.
3.    Stoga sveta Majka Crkva potiče sve vjernike da im jasno odzvanja u ušima dok ovako govori Bogu: Bože, koji tjelesnim postom obuzdavaš požude, uzdižeš duh, daješ kreposti i nagradu.
4.    Jer kao što je grlo bilo izvorom svih naših zala, dolikuje da tako post i suzdržljivost budu počelo i sredstvo svih naših duhovnih dobara i kreposti.
5.    Zbog toga potičemo svaku da posti u sve dane koje propisuje sveta Majka Crkva.
6.    No budući da želimo da se razumno postupa, upozoravamo da nijedna ne smije postiti bez posebnog savjetovanja sa svojim duhovnim ocem.
7.    Jer tko bi nerazborito mučio svoje tijelo bio bi kao da oteto prinosi za žrtvu, kako kažu i sveti kanoni.

O MOLITVI
1.    Također podsjećamo da svaka bude zauzeta kako u mislenoj tako i u usmenoj molitvi, koja je družica posta, jer kaže Pismo: dobra je molitva s postom.
2.    A u Evanđelju se čita o onoj Ani, Fanuelovoj kćeri, koja je neprekidno, danju i noću, u hramu služila Bogu, u postu i molitvi.
3.    Jer kao što se postom mrtve porivi tijela i njegova sjetilnost, tako se molitvom zadobiva od Boga milost duhovnog života.
4.    I premda je potrebno uvijek moliti duhom i mišlju, ipak savjetujemo i čestu usmenu molitvu, kojom se potiču tjelesna osjetila te se pripremamo na mislenu molitvu.
5.    A da bismo dali sadržaj i još neki način mislene molitve, potičemo svaku da uzdigne duh Bogu i da se svaki dan vježba, govoreći u tajnosti svojega srca ovako, ili drugačije, ili na sličan način:
6.    ''Gospodine moj, prosvijetli tmine mojega srca i daj mi milost da radije umrem negoli da danas ikako uvrijedim tvoje božansko Veličanstvo.
7.    I učvrsti moje osjećaje i osjetila da me ne zavedu ni nadesno ni nalijevo, niti me odvrate od tvojeg presjajnog Lica koje razveseljuje svako ožalošćeno srce.
8.    Jao! Jadne li mene, dok ulazim u tajnost svojeg srca, ne usuđujem se od stida podići oči prema nebu, jer sam odlučila da me ovako živu proguta pakao, vidjevši u sebi tolike pogreške, tolike rugobe i niskosti, tolike grozne i zastrašujuće zvijeri i predodžbe.
9.    Stoga sam primorana da danju i noću, dok hodam, stojim, radim ili mislim, vapim i vičem prema nebu i molim  milosrđe i vrijeme za pokoru.
10.     Udostoj se, o predobrostivi Gospodine, oprostiti mi tolike uvrede i svaki moj grijeh koji sam ikada počinila od dana svoga svetog krštenja sve do sada.
11.     Jao! Udostoj se oprostiti također i grijehe mojega oca i majke, mojih rođaka i prijatelja i čitavog svijeta.
12.     To te molim po tvojoj Presvetoj Muci i Predragocjenoj Krvi prolivenoj iz ljubavi prema nama, po tvojem svetom Imenu, koje neka je blagoslovljeno više negoli je morskog pijeska, više nego što ima kapi vode, iznad mnoštva zvijezda.
13.     Žao mi je što sam toliko otezala da započnem služiti tvojem božanskom Veličanstvu.
14.     Jao, sve do sada nisam prolila ni kapljicu svoje krvi iz ljubavi prema tebi, niti sam ikada bila poslušna tvojim božanskim nalozima, te mi je bila teška svaka suprotivština zbog moje malene ljubavi prema tebi.
15.     Gospodine, umjesto onih jadnih stvorenja koja te ne poznaju i koja se ne brinu da sudjeluju u tvojoj Presvetoj Muci, meni se razdire srce, te bih rado, kad bih mogla, prolila i vlastitu krv da otvore slijepe oči svojega duha.
16.     Stoga, Gospodine moj, moj jedini živote i nado, molim te udostoj se primiti ovo moje tako jadno i nečisto srce i spaliti svaki njegov zao osjećaj i strast u žarkoj peći svoje božanske ljubavi.
17.     Molim te, primi moje osobno rasuđivanje, svaki čin moje vlastite volje, koja sama po sebi jer je okužena grijehom, ne zna razlikovati dobro od zla.
18.     Primi svaku moju misao, riječ i djelo, konačno, sve što imam u sebi i izvan sebe: sve to prinosim pred noge tvojega božanskog Veličanstva.
19.     I molim te da se udostojiš sve to primiti, iako toga nisam dostojna.
20.     Amen.

O SVETOJ MISI
1.    Neka svaka ide redovito na misu i sudjeluje u njoj u cijelosti, pribivajući joj čedno i pobožno, jer se u svetoj Misi nalaze sve zasluge muke našega Gospodina.
2.    I što joj prisustvujemo s većom pažnjom, vjerom i skrušenošću, to više postajemo dionice tih blagoslovljenih zasluga i primamo više utjehe.
3.    Tako je i s duhovnom pričešću.
4.    Ako se želi dulje moliti, neka odu u svoje sobe i tu, zatvorivši se, mole kako i koliko im Duh i savjest budu nalagali.


O ISPOVIJEDI
1.    Potičemo također i na čestu ispovijed kao potreban lijek ranama naših duša.
2.    Jer nitko neće biti opravdan od grijeha ako prije usmeno ne ispovijedi svećeniku svoje prijestupe.
3.    A Istina kaže svetom Petru: Tebi ću dati ključeve kraljevstva nebeskog, i što god svežeš na zemlji, bit će također svezano i na nebu, i što god razriješiš na zemlji, bit će razriješeno i na nebesima.
4.    Ovdje se jasno pokazuje da grijeh ne može biti oduzet osim po svećeniku i po ispovijedi.
5.    Jer, na koji će način svećenik odriješiti grijeh ako ga ne pozna?
6.    A kako će ga upoznati ako mu ga svojim ustima ne otkrije onaj koji ga je počinio, jer grijeh ostaje sakriven u grudima.
7.    Stoga neka svaka stupi pred svećenika kao pred Boga, vječnog suca, i tu sa žaljenjem, iskreno i u istinitosti savjesti ispovijedi svoj grijeh i moli za oproštenje, ostajući u strahopoštovanju pred svećenikom sve dok ne dobije odrješenje.
8.    Neka se svakog prvog petka u mjesecu okupe u crkvi i zajedno pričeste.
9.    Osim toga potičemo svaku da se o svetkovinama ispovijedi i pričesti.

O POSLUŠNOSTI
1.    Potičemo također svaku da čuva svetu poslušnost, jedino pravo odreknuće od vlastite volje, koja je u nama kao tamni pakao.
2.    Stoga kaže Isus Krist: Nisam došao vršiti svoju volju, nego volju Oca koji me je poslao.
3.    Stoga je poslušnost u čovjeku kao veliko svjetlo po kojem svako djelo postaje dobrim i ugodnim.
4.    A kažu i sveti kanoni: Da bi svako naše djelo bilo dobro, potrebno je da ga učinimo u poslušnosti.
5.    Zbog toga neka svaka sluša: prvo Božje zapovijedi.
6.    A zatim: ono što zapovijeda sveta Majka Crkva, jer kaže Istina: Tko vas sluša mene sluša, tko vas prezire, mene prezire.
7.    Treće: slušati vlastitog biskupa i pastire, te vlastitog duhovnog oca.
8.    Osim toga: slušati očeve i majke i druge poglavare kuće, te savjetujemo da ih jednom tjedno mole za oproštenje u znak podložnosti i očuvanja ljubavi.
9.    Slušati još zakone i uredbe gradskih vijećnika i upravitelja država.
10.     A nadasve: slušati savjete i nadahnuća koja nam neprestano šalje u srce Duh Sveti, čiji glas to jasnije čujemo što imamo pročišćeniju i istančaniju savjest.
11.    Jer je Duh Sveti onaj koji nas uči svu istinu, kako kaže Isus Krist.
12.    Dakle, kao zaključak: slušati Boga i svako stvorenje iz ljubavi prema Bogu, kako kaže Apostol, samo ako ništa zapovjeđeno nije protiv Božje časti i osobnog dostojanstva.

O ČISTOĆI SRCA
1.    Neka se svaka tako ponaša da ne učini ni u sebi, ni u prisutnosti bližnjega ništa što bi bilo nedostojno Svevišnjega.
2.    I tako, neka nadasve čuva čisto srce i čistu savjest od svake zle misli, od svake sjenke zavisti i zlonamjernosti, od  svake nesloge i zla sumnjičenja i od svakog zlog nagnuća i zlovolje.
3.    Naprotiv, neka bude radosna i uvijek puna ljubavi i vjere i nade u Boga.
4.    Ne izgovarati Božje ime uzalud.
5.    Ne zaklinjati se, nego samo jednostavno reći: da, da ili ne, ne, kako nas uči Isus Krist.
6.    Ne odgovarati oholo.
7.    Ne činiti ništa zlovoljno.
8.    Ne podržavati srdžbu.
9.    Ne mrmljati.
10.    Ne prenositi ništa zlo.
11.    Ne učiniti nikakvo djelo ili čin nedostojan Isusa Krista.
12.    Naprotiv, neka sve naše riječi, djela i ponašanje budu uvijek na pouku i izgradnju onih koji s nama opće, dok imamo uvijek u srcu goruću ljubav.

O SIROMAŠTVU
1.    Potičemo svaku da prigrli siromaštvo, ne samo ono stvarno u vremenitim dobrima, nego nadasve pravo siromaštvo duha po kojem čovjek ogoljuje srce od svake navezanosti i uzdanja u stvorene stvari i u samoga sebe.
2.    Stoga neka se svaka trudi da se ogoli od svega i stavi sve svoje dobro i ljubav i radost, ne u stvari, ne u hranu i u užitak u jelu, ne u rodbinu i prijatelje, niti u samu sebe, niti u svoje osobno imanje i znanje, nego u jedinoga Boga i u njegovu jedinu dobrostivu i neizrecivu providnost.
3.    Jer kaže Evanđelje: Tražite prvo kraljevstvo Božje, a sve ove vaše ostale stvari bit će vam nadodane.
4.    I još: Nemojte se brinuti što ćete jesti i što ćete piti, jer vaš nebeski Otac dobro zna da vam je sve to potrebno.
5.    Kao da bi jasno rekao: ne uznemirujte se zbog bilo koje vremenite potrebe, jer sam Bog zna, može i želi vam sve to priskrbiti, On koji želi samo vaše dobro i radost.

O BRIZI ZA DRUGE
1.    Posjećujte se, ohrabrite i pomognite ukoliko se koje od vas nalaze u kakvoj neslozi ili u nekom drugom tjelesnom ili duševnom trpljenju.
2.    Ako bi se Božjom voljom i velikodušnošću dogodilo da imate novca i drugih dobara, podsjećano da se time dobro upravlja i razborito dijeli, posebno za potporu onih koji nemaju i prema svakoj prigodnoj potrebi.
3.    A ako jedna od vas ostane sama, neka ju tada jedna druga primi u kuću i neka joj se dodijeli potpora.
4.    Neka bude smještena tamo gdje će moći dobro i časno živjeti.
5.    Ako među vama bude tako starih da se na mogu sami uzdržavati, molim neka dopuste da im se pomogne i da ih se posluži.
6.    Konačno podsjećamo, ako je koja bolesna da ju se posjećuje i pomaže te poslužuje danju i noću, ukoliko to bude potrebno.
7.    Kad koja umre, neka ju tada sve druge otprate na ukop, idući dvije po dvije, s ljubavlju i držeći svaka svijeću u ruci i moleći za njezinu dušu.

SPOMENI
UVOD
Sestra Anđela, nedostojna službenica Isusa Krista, svojim ljubljenim sestrama i prijateljicama.
1.    Snaga i prava utjeha Duha Svetoga bila u svima vama, da biste mogle snažno i vjerno poduprijeti i izvršiti pothvat koji vam je povjeren
2.    i zajedno očekivati veliku nagradu koju vam je Bog pripravio, ako se, svaka sa svoje strane, budete trudile biti vjerne i brižne supruge, majke, sestre, odgojiteljice, prijateljice… osobama koje su vam povjerene da ih čuvate i da bdijete nad njima poput najbudnijih pastirica i dobrih sluškinja.
3.    Prema tome, koliko morate moliti Boga da vas prosvijetli, vodi i pouči u onome što vam je činiti iz ljubavi prema Bogu oko toga zadatka. To je najčasniji zadatak.
4.    Stoga također morate shvatiti na koji ih način morate cijeniti, jer koliko ih više budete cijenile, toliko ćete ih više voljeti, a što ih budete više voljele, to ćete se više brinuti za njih i bdjeti nad njima.
5.    I bit će vam nemoguće da ih ne nosite u srcu danju i noću, upravo u njemu uklesane sve po redu, jednu po jednu, jer tako radi i postupa prava ljubav.
6.    Ta vam zadaća ne smije biti na teret, naprotiv, budite zahvalne Bogu što se udostojao izabrati vas da se trudite i trošite u čuvanju takvoga njegova blaga.
7.    Uistinu velika milost i neprocjenjiva sreća, ako ju budete htjele spoznati.
8.    Ne klonite duhom ako ne budete znale ili mogle dostojno izvršiti ono što se traži za tako jedinstvenu zadaću. Imajte pouzdanja i čvrstu vjeru u Boga da će vam u svemu pomoći.
9.    Molite ga, ponizite se pred velikom moći njegovom, jer bez sumnje, kako vam je dao taj zadatak, tako će vam također dati i snage da ga možete izvršiti, samo ako s vaše strane ne bude propusta.
10.    Radite, pokrenite se, vjerujte, trudite se, uzdajte se, vičite mu svim srcem svojim, i, budete li sve upravljale na hvalu i slavu Njegovu, bez sumnje ćete vidjeti divnih stvari.
11.    Molim vas i zaklinjem ljubavlju prema muci Isusa Krista i Majci Božjoj da se potrudite provesti u djelo ove malobrojne spomene koje vam sada ostavljam da vršite poslije moje smrti, a koji će vam biti spomen barem jednog dijela moje volje i želje.
12.    Jer znajte da sam sada životnija negoli dok sam bila u ovom životu, i bolje vidim, te su mi draga i mila dobra djela koja vidim da neprestano vršite, a sada vam još više želim i mogu pomoći i činiti vam dobro na svaki način.
 
PRVI SPOMEN
(ponizno služenje)
1.    Na prvom dakle mjestu, predrage moje kćeri i sestre – prijateljice u Krvi Isusa Krista, podsjećam vas da se trudite uz Božju pomoć usvojiti i usaditi u sebi ovo čvrsto uvjerenje i ponizni osjećaj: smatrajte se pomoćnicama i sluškinjama , držeći da je vama potrebnije služiti njima, negoli je njima potrebno da ih vi poslužujete ili ih odgajate.
2.    Učite od našega Gospodina, koji je, dok je bio na ovom svijetu, bio kao sluga, slušajući Vječnoga Oca do smrti. I zbog toga on kaže: »Ja sam među vama ne onaj kojega služe, nego kao onaj koji služi.«
3.    Budite i vi tako majke i odgojiteljice na sličan način, te se stoga smatrajte i priznajte manjima od njih.
4.    Jer, postupajući tako, sam će vas Bog potom toliko uzvisiti koliko se vi budete ponizile.
5.    Zaista, srce prave i razborite službenice Božje ne ponizuje se, niti poništava u sebi osobni ponos i zadovoljstvo zbog vlastitog ugleda uzalud i bez razloga, nego se nada i očekuje od Boga drugačije zadovoljstvo i istinitiju slavu i čast. Jer on čvrsto vjeruje ono što kaže Evanđelje:»Tko se ponizuje, bit će uzvišen.«
 
DRUGI SPOMEN
(ljubaznost i milina)
1.    Budite ljubazne i čovječne sa svojim dragima – članovima obitelji, odgajanicima, prijateljima…
2.    I trudite se tako da vas pokreće samo ljubav prema Bogu i revnost prema dušama kad ih opominjete i savjetujete, ili ih potičete na neko dobro, ili ih odvraćate od kakva zla.
3.    Jer više ćete postići nježnošću i ljubaznošću, negoli ljutinom i oštrim ukorima, koje treba upotrijebiti samo kad je potrebno, ali i tada na svom mjestu i usvoje vrijeme, zavisno o osobama.
4.    A ljubav, koja sve usmjeruje na Božju čast i korist duša, dobro poučava u tom razlučivanju i pokreće srce da bude prema mjestu i vremenu sad ljubazno, sad strogo, manje ili više, kako je već potrebno.
5.    Vidite li da je neka (osoba) plaha i bojažljiva i sklona malodušnosti, ohrabrite ju i obodrite, obećajte joj dobrotu Božjega milosrđa, šireći joj srce svakom utjehom.
6.    Nasuprot, vidite li da je koja druga preuzetna, široke savjesti, da se malo čega boji, takvoj utisnite strah, podsjećajući je na Božju pravdu, i kako je grijeh dovitljiv, te da smo usred zamki, i da stoga uvijek postoji razlog za bojazan, kako kaže Pismo: »Blažen je onaj koji se uvijek boji.«

TREĆI SPOMEN
(poslušnost autoritetu)
1.    Pazite iznad svega da se ne tužite i ne mrmljate, niti ih ogovarate pred drugima, a najmanje jedna pred drugom. No, ukoliko bi se dogodilo da imate kakav opravdan razlog da im proturječite ili ih upozorite, učinite to obazrivo i s poštovanjem.
2.    Ako ne prihvate, budite strpljive i znajte da je pravedna stvar ljubiti ljude kada su dobri i podnositi ih kad su čudni. Pazite iznad svega da se ne tužite i ne mrmljate, niti ih ogovarate,… nego nadasve čuvajte čast i poštovanje….
3.    Stoga nastojte da bih i drugi cijenili, a smatrajte i to, ako su dobri da ih ne zaslužujete, a ako su zli, da biste još i gore zaslužili.
4.    Međutim, ako imate na srcu nešto što vam se na njima (na članovima obitelji, prijateljima, suradnicima…) ne sviđa, možete to u povjerenju, s pravom i mirne savjesti, povjeriti dobroj i vjernoj osobi, dostojnoj poštovanja u svakom pogledu.
5.    Ali ipak znajte, tamo gdje jasno spoznate da je u opasnosti spasenje i čast (bilo kojeg člana vaše uže ili šire obitelji, prijatelja,…) nipošto ne smijete na to pristati, niti podnositi , niti imati ikakav obzir.
6.    Ali sve to uvijek uz dobro savjetovanje i zrelo prosuđivanje.

ČETVRTI SPOMEN
(briga za stado)
1.    Budite zauzete i budne da upoznate i razumijete ponašanje svojih kćeri te uvidite njihove  duhovne i vremenite potrebe.
2.    Jer morate znati ovo, i u to budite sigurne; on neće nikada zakazati u brizi za njihove potrebe, bilo tjelesne, bilo duhovne, samo neka ne bude propusta ni s vaše strane.

PETI SPOMEN
(bon-ton)
1.    Podsjetite ih da se ponašaju lijepo, razumno, mudro i skromno; neka budu uljudne i umjerene u svemu. Neka budu umjerene u jelu i spavanju, a isto tako i u smijehu.
2.    Neka njihov govor, sve njihove riječi, budu mudre i uljudne; ne oštre ni trpke, nego čovječne, koje vode slozi i ljubavi.
3.    Recite im da tamo gdje se nalaze daju dobra primjer. I neka svima budu ugodan miris kreposti. I neka budu poslušne svojim poglavarima.
4.    I neka nastoje unositi mir i slogu gdje god se budu nalazile, a iznad svega neka budu ponizne i ljubazne.
5.    A cjelokupno njihovo ponašanje, djela i riječi neka budu prodahnuti ljubavlju, podnoseći sve strpljivo, jer osobito ove dvije kreposti satiru glavu đavlu.
6.    Recite im neka žele biti zajedno ujedinjene i složne, imajući samo jednu volju, živeći u poslušnosti… u tome je sve.
7.    Neka budu na čast Isusu Kristu kojemu su obećale…. i sami sebe.
8.    Neka polažu svoju nadu i ljubav u jedinoga Boga, a ne u ikoju živu osobu.
9.    Ohrabrite ih, oduševite, i neka ostanu dobre volje. I recite im ovu radosnu vijest koju im javljam od Isusa Krista i Majke Božje: koliko moraju klicati i radovati se jer je u nebu svima, svakoj pojedinoj, pripravljena nova kruna slave i veselja… i neka nipošto u to ne sumnjanju.
10.    Iako će koji put imati kakvog trpljenja ili boli, ipak će sve to brzo proći i okrenuti se u veselje i radost.
11.    A uz to, trpljenje na ovom svijetu nije ništa u usporedbi s onim dobrima koja su u raju.
12.    Neka također drže za sigurno ovo: nikada neće biti napuštene u svojim potrebama. Bog će se za njih čudesno brinuti.
13.    Neka ne gube nade….
14.    Također im recite da sam sada punija života negoli dok su me viđale u tijelu, i da ih sada bolje vidim i poznajem i više im mogu pomoći.
15.    I da sam trajno među njima s mojim, to jest i s našim, i od sviju nas Ljubljenim, samo neka vjeruju, neka ne klonu duhom i ne gube nade.
16.    Proširite im stoga srce obećanjima koja će se doista ostvariti, s posebno onima koje su žalosne, pokolebane i malodušne.
17.    Isus Krist bio im jedino blago, jer će u njemu biti također i njihova ljubav; a njega ne treba tražiti ovdje na ovom svijetu, nego gore u nebu, kako kaže apostol: »Ako ste suuskrsli s Kristom, tražite ono što je gore… svraćajte misao na ono što je gore, a ne na ono što je na zemlji.« (Kol 3, 1-2)

ŠESTI SPOMEN
(dobar primjer)
1.    Vi same živite i ponašajte se tako da se vaše kćeri mogu u vama ogledati.
2.    I što želite da one čine, to vi same prvo činite.
3.    Kako biste ih mogle prekoriti ili opomenuti za kakvu pogrešku ako je ista još u vama?
4.    Ili kako ih savjetovati ili uvoditi u koju krepost, koju vi same nemate, ili ju barem s njima zajedno tada ne počnete vježbati?
5.    Učinite tako da se po vašem primjeru i one pokrenu i oduševe živjeti kreposno.
6.    A vi se izjednačite s njima u svakom časnom djelu i kreposti koji vam doliče i koji su vam mogući, napose u ponašanju, u ispovijedanju i pričešćivanju te drugim sličnim djelima.
7.    Jer je pravedno da majke budu primjer i ogledalo kćerima, napose u čestitosti, u ponašanju i drugim običajima i izvanjskim činima.
 
SEDMI SPOMEN
(osjećaj za Crkvu – »Sensus Ecclesie«)
1.    Znajte da ćete morati braniti i štiti svoje ovčice od vukova i razbojnika, tj. od dvije vrste kužnih osoba: od zavođenja svjetski nastrojenih osoba te od krivovjeraca.
2.    Koliko možete, nemojte im dopustiti da se druže s besposlenim ženama i s onima kojima se ne sviđa živjeti čisto i koje rado slušaju o ispraznim zabavama.
3.    Budite na oprezu da ih tko ne odvrati od kakve njihove dobre odluke, bilo od posta, ili čvrstog nauma djevičanstva ili od drugih sličnih dobrih stvari.
4.    Jer mnogi, pod izlikom dobrih savjeta, odvraćaju od koje dobre nakane i odluke.
5.    Da biste ih, dakle, sačuvale od kužnih mišljenja i krivovjeraca, kad čujete da je koji propovjednik ili koja druga osoba na glasu krivovjerja, ili da propovijeda novotarije izvan općih običaja Crkve tada na lijep način odvratite svoje kćeri da ne idu slušati slične osobe. Jer se često dogodi da se u duhu ukorijeni neko zlo sjeme, koje se kasnije jedva može iščupati.
6.    Također se ni vi ne upuštajte u prijateljstvo s njima.
7.    Ostavite ih tamo gdje jesu.
8.    Svakoga držite dobrim, ali budite razborite radi svoga dobra.
9.    Jer je bolje slijediti ono što je sigurno bez opasnosti, negoli nesigurno s opasnošću.
10.    Držite se staroga puta i običaja Crkve ustanovljenih i potvrđenih od tolikih svetaca po nadahnuću Duha Svetoga. Ali vodite novi život.
11.    Pustite druga mišljenja koja sada iskrsavaju i koja će još  iskrsnuti neka idu, jer vas se ne tiču.
12.    No molite i potičite druge da mole da bog ne napusti svoju Crkvu, nego da je obnovi kako se njemu svidi, i kako mu se čini da je bolje za nas, a na svoju veću čast i slavu.
13.    Zaista, u ovim opasnim i kužnim vremenima nećete naći drugog utočišta negoli pribježište do nogu Isusa Krista.
14.    Jer ako vas on bude vodio i poučavao, bit ćete poučene, kako kaže i prorok: »Blago onome koga ti, Gospodine, budeš poučavao.«
15.    Stoga, ponizite se pod njegovom moćnom rukom, vapijući s prorokom: »Prosvijetli oči moje da ne zaspim na smrt« (Ps 13, 4), i bit ćete prosvijetljene.

OSMI SPOMEN
(ljubav jednaka prema svima)
1.    Ljubite jednako svoje drage kćeri, ne priklanjajući se više jednoj negoli drugoj, jer sve su Božja stvorenja. I ne znate što on želi od njih učiniti.
2.    Jer na koji način možete znati da one koje se vama čine manje nadarene i neznatnije neće postati velikodušnije i milije njegovu Veličanstvu?
3.    A zatim, tko može prosuđivati srca i tajne misli u dubini stvorenja?
4.    Stoga, prigrlite ih i podnosite sve jednako, jer ne spada na vas da prosuđujete službenice Božje; on dobro zna što od njih želi načiniti, on koji može, kako kaže Pismo, od kamenja učiniti sinove nebeske.
5.    Vi pak vršite svoju dužnost ispravljajući ih s ljubavlju i dobrohotno ako vidite da su upale u koju pogrešku zbog ljudske krhkosti, i tako ćete neprestano obrezivati taj vinograd koji vam je povjeren.
6.    A zatim prepustite da radi Bog koji će učiniti divne stvari, u svoje vrijeme i kad mu se bude svidjelo.

POSLJEDNJI SPOMEN
(jedno srce i jedna duša)
1.    Evo i moje posljednje riječi koju vam upućujem i kojom vas zaklinjem svojom krvlju: budite sve složne, sve ujedinjene zajedno, jednog srca i jednog htijenja.
2.    Budite povezane jedna s drugom vezom ljubavi, cijeneći se i pomažući, podnoseći se u Isusu Kristu.
3.    Jer budete li se oko toga trudile, bez sumnje će Gospodin Bog biti među vama.
4.    Bit će vam sklona Majka Božja, apostoli, svi sveci i svetice, anđeli i konačno cijelo nebo i čitav svemir.
5.    Jer Bog je tako odredio od vječnosti, da one koji su složni u dobru zbog njegove časti, prati svaki napredak i da se ono što rade okreće na dobro, budući da uživaju naklonost samoga Boga i svih njegovih stvorenja.
6.    Pogledajte, dakle, koliko je važno to jedinstvo i ta sloga.
7.    Stoga, želite ju, tražite ju, prigrlite ju, sačuvajte ju svom svojom snagom, jer kažem vam, ostanete li tako sve zajedno srcem ujedinjene, bit ćete kao najtvrđa stijena ili neosvojiva tvrđava protiv svih protivština, i progona, i đavolskih varki.
8.    Također vam jamčim da ćete sigurno primiti svaku milost koju budete molile od Boga, a ja ću biti uvijek među vama pomažući vaše molitve.
9.    Stoga se oduševljavajte da zdušno nastavite započeti pothvat, i zajedno se radujte jer će, nesumnjivo, biti tako kako vam kažem.
10.    A uz to još prevelika i neprocjenjiva milost koju će vam moj i vaš Ljubitelj iskazati u zadnjem času na samrti, jer se u velikim potrebama pokazuje pravo prijateljstvo.
11.    I čvrsto vjerujte da ćete se posebno tada uvjeriti da sam vam vjerna prijateljica.
12.    Sada vas ostavljam; utješite se i imajte živu vjeru i nadu.
13.    No prije toga želim vas blagosloviti u ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

OSTAVŠTINA
1.    Nastoj si steći, izmoliti i u sebi sačuvati takvu nakanu i plemeniti osjećaj da te u brizi za druge vodi samo ljubav prema Bogu i ljudima! Ljubav ne može griješiti.
2.    Vodi računa o tome da svakog čovjeka, a najprije svoje ukućane, upišeš u dušu i srce, jednog po jednog! Ne samo njihova imena, nego i stanje i narav (dobre i loše osobine) i uvjete njihova života.
3.    To ti neće biti teško, ako ih prigrliš živom i toplom ljubavlju.
4.    Trudi se ljude privući ljubavlju i rukom nježnom i blagom, a ne zapovjednički i strogo! Budi uvijek ljubezna! Isus kaže: »Učite se od mene jer ja sam blaga i ponizna srca.« (Mt 11, 25-30)
5.    Nadasve se čuvaj da od drugih ne zahtijevaš bilo što silom jer je Bog dao svakome slobodnu volju i on ne sili nikoga, nego samo pokazuje, poziva i savjetuje!
6.    Ne kažem, ipak, da koji puta nećeš trebati upotrijebiti kakav ukor ili strogost, već prema mjestu i vremenu, te važnosti stvari, okolnostima i potrebama osoba, no, uvijek te mora pokretati samo ljubav.
7.    Budi puna revnosti i žara da ti tvoja djeca, odgajanici, budu urešeni iskrenim i lijepim ponašanjem, da budu što sličniji Isusu Kristu!
8.    Ako bi nekoga morala i strogo upozoriti i ukoriti, daj mu priliku da se vrati, ali pod uvjetom da moli za oproštenje tebe i sve članove obitelji, grupe... A za pokoru, neka posti (o kruhu i vodi, ili neka si sam(a) odredi neku vrstu posta)!
9.    Ohrabruj one koji se teško odriču ili oslobađaju svojih navezanosti (na ljude, na stvari...)!
10.    Nastoj se barem jednom mjesečno sastati sa svojim ukućanima, odgajanicima da se duhovno porazgovorite i razveselite te se zajedno utješite!
11.    Budi budna kao brižna majka nad onima koji su ti povjereni i pazi da među njima ne nikne kukolj nesloge ili neki drugi nered, a napose da ih ne okalja kakvo otrovno i krivovjerno mišljenje u ovim kužnim vremenima (ponuda novih sekti...!)
12.    Primijetiš li i sjenku te kuge, odmah potraži lijek u razgovoru s Bogom i On će te sigurno prosvijetliti!
13.    Ni pod koju cijenu ne dopusti da se to zlo uvriježi u obitelji, zajednici, jer bi to bio zao primjer za grad i okolicu!
14.    Nastoj oko ljubavi i jedinstva jer je to siguran znak da si na dobrom i Bogu ugodnom putu!
15.    Na kraju, savjetujem ti da ove savjete vršiš što je moguće vjernije! A tvoje glavno utočište neka bude do nogu Isusa Krista i tu se sa svima svojima žarko moli! Tada će, bez sumnje, Isus Krist biti među vama, prosvjetljivat će vas i poučavati kao pravi i dobri Učitelj. Vjeruj, ne sumnjaj, imaj čvrstu vjeru da će tako biti. Znam što govorim. Raduj se! Budi dobre volje! Vjerno i radosno ustraj u započetom djelu! A čuvaj se, čuvaj, kažem ti, da ne izgubiš svetu radost i žar! Želim te zagrliti i dati ti poljubac mira, moleći Boga da te blagoslovi. U ime Oca i Sina i Duha Svetoga. Amen.

U vrijeme sv. Anđele:
1440. Gutenberg pronalazi tisak.
1492. Kristof Kolumbo se iskrcava na novi svijet.
1500. – 1510 Rafael, da Vinci, Michelangelo ostvaruju svoja remek-djela.
1520. Luther prekida s Rimom.
1534. sv. Ignacije Loyola osniva Družbu Isusovu.
1542. Pavao III. saziva Tridentinski sabor.


Anđela je u ranoj mladosti imala viđenje da Bog od nje želi osnutak družbe djevica koje će, kako je zapisala u svom Pravilu, »ući u družbu radosno i vlastitom voljom« (I. Pr, 3-4), ali ostajući u svijetu. Takva sloboda izbora bila je za ondašnje shvaćanje tolika novina da su je neki crkveni krugovi smatrali umišljenom i preuzetnom. Ipak je njezin autoritet bio u gradu tako velik da je i generalni vikar Lorenzo Muzio uvidio mudrost njezina nauma i potvrdio njezino Pravilo 8. kolovoza 1536. g., nepunih 9 mjeseci nakon utemeljenja Družbe, a Družba je bila utemeljena na dan svete djevice i mučenice Katarine, 25. studenoga 1535. Stavila ju je pod zaštitu druge mučenice, sv. Uršule, zaštitnice sveučilišta Sorbonne, Coimbre i Beča. Potvrda pape Pavla III. izdana je 9. lipnja 1544. godine Bulom Regimini Universalis Ecclesiae.
Da bi djevice zaštitila od napadaja bilo s koje strane, Anđela je odabrala grupicu uglednih plemenitih brešanskih matrona udovica da budu kao duhovne majke te zaštitnice i zastupnice pred zakonom. Te su djevice posvećene u svijetu živjele u svojim kućama ili u kućama gdje su radile. Bio je to, ante litteram, prvi svjetovni institut u Crkvi, ustanovljen više od 400 godina prije negoli će se tim pitanjem pozabaviti papa Pijo XII. One, dakle, nisu stanovale u samostanu, niti su polagale redovničke zavjete, osim privatnog zavjeta djevičanstva posvećenoga Kristu-Zaručniku. Kardinal Karlo Boromejski kasnije je svojim uršulinkama u Milanu dopustio javno polaganje zavjeta čistoće, te su to zaželjele i brešanske uršulinke. Prvi takvi javni zavjeti u Bresci bili su na blagdan djevice i mučenice Janje, dne 21. siječnja 1568. godine. Anđeline kćeri nisu nosile ni posebno odijelo. Ona određuje samo to da odijelo bude jednostavno i skromno, ali da im ponašanje bude vanjski raspoznajni znak pripadnosti Družbi. Anđela piše: »Svaka se mora tako ponašati da ne učini ni u sebi, niti u prisutnosti bližnjega ništa što bi bilo nedostojno zaručnice Svevišnjega… Neka svaka bude radosna i uvijek puna ljubavi, i vjere, i nade u Boga. A ophođenje s bližnjim neka bude razborito i skromno...«
Poput Anđele, za koju jedan suvremenik piše da je svima propovijedala vjeru u Svevišnjeg Boga, uršulinke su bile poput kvasca unoseći svagdje vjeru, mir, pomirenje, radost, polet, te im je uskoro Crkva povjerila vjeronauk u nedjeljnim župskim školama. To je bilo do tada nezamislivo. Sama Majka Anđela dobro ih je poučila u vjeri. Od prvih 28 djevica, koje su se nakon sv. mise i pričesti upisale u knjigu Družbe, broj im se naglo povećavao, tako da je Družba ubrzo preplavila Sjevernu Italiju. Članice su se uključile u Anđelinu karizmu uprisutnjujući Krista u Crkvu i svijet, vraćajući ljude »ad fontes«, na prave kršćanske izvore, u zajedništvu s tolikim osobama kojima je obnova Crkve bila na srcu.

I biskupi drugih biskupija željeli su u svojim dijecezama imati Anđelino djelo. Neki su od njih preuređivali Anđelino pravilo prema vlastitim potrebama, posebno sv. Karlo Boromejski u Milanu, te su se tako polako stvarali ogranci nazvani prema mjestu nastanka ili prema utemeljitelju, odnosno glavnom zaštitniku.
Krajem 16. st. već se Družba proširila i na dio Papinske države u Provansi, u Južnoj Francuskoj. Tako je bio udaren temelj internacionalnosti. God. 1604. uršulinke stižu u Pariz. Tu su ih francuski biskupi, slijedom odredbe Tridentskog sabora, da ni jedna posvećena osoba ne smije živjeti izvan samostana, godine 1612. uveli u samostane, u strogu klauzuru. Novi apostolat sada su im bile škole. Primjer metropole slijedili su svi gradovi u kojima se u Francuskoj našla Družba sv. Uršule. Tako je nastao Red sv. Uršule. Škole su imale takav učinak da se već u 17. st. naziv uršulinka poistovjećivao s pojmom odgojiteljice. Međutim, u Italiji Družba zadržava svoj originalni oblik posvećenosti u svijetu, jer su talijanski biskupi poštovali karizmatsko djelo sv. Anđele.
Već g. 1639. odlazi prva francuska uršulinka misionarka među kanadske Indijance da njima i francuskim kolonima navješćuje Evanđelje i da im pruži blagodati prosvjete i odgoja. Bila je to Marija Guyart-Martin. Za Irokeze, Hurone, Montane i Algonkine piše prve gramatike, rječnike i katekizme na njihovim jezicima. Nazivaju je Majkom kanadske Crkve i kanadske nacije. Njezin veliki kip nalazi se na zgradi parlamenta u Québecu. Papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom 22. lipnja 1980. godine i nazvao majkom duhovnog života zbog napisanih djela duhovnosti. Tako je započelo i međunarodno misionarsko djelovanje uršulinki, danas prošireno na više od 40 zemalja svijeta.
U Francuskoj se uršulinski samostani šire cijelo 17. i 18. stoljeće, sve do Francuske revolucije, koja je uništila njih više od 400 i dala Crkvi oko 45 uršulinskih mučenica. Samo stotinjak samostana se obnovilo, ali su progoni pomogli da su se uršulinke, poput prvih progonjenih kršćana, premjestile i na druge kontinente. U 17. i 18. st. Red sv. Uršule širi se i diljem Europe: 1622. već je u Belgiji u Liègeu (Lütichu) utemeljen samostan, a odatle se širi u Köln i Beč, a iz Beča u ostale gradove Austrougarske monarhije.

Godine 1703. uršulinke iz Bratislave stižu i u Hrvatsku, u Varaždin. U 19. stoljeću stvaraju se novi snažni ogranci u Belgiji: Tildonck, Wavre-Notre-Dame i Hasselt, u Nizozemskoj uršulinke iz Bergena, u Italiji također niz ogranaka. God. 1810. Napoleon je u Italiji rastjerao sve redovničke zajednice kao i sekularne uršulinke, ali su ih 1866. g. ponovno uspostavile dvije sestre, grofice Magdalena i Elizabeta Girelli, zajedno s biskupom Verzerijem. Također su obnovljene i uršulinke sv. Karla. Na Malti i u drugim zemljama postoje i svjetovne i redovničke uršulinke. U Indiji su uz uršulinke kongregacije Tildonck s 877 sestara, još i uršulinke franjevke misionarke koje imaju 640 redovnica i oko 80 novakinja, zatim sestre Satyaseva, katehistice obitelji, sa 113 sestara, i nova kongregacija Deenasevanasabha, Služavke siromaha, s 550 sestara, koje je utemeljila njemačka uršulinka u Kerali 1969. g. Indonezija ima također nekoliko stotina uršulinki. Anđela je stavila svoju Družbu pod zaštitu djevice i mučenice prvih kršćanskih vjekova, sv. Uršule, koju legende općenito prikazuju i kao velikog apostola.

Danas u svijetu na svim kontinentima djeluje 48 ogranaka, te je Uršulinski red zajedno sa sekularnim institutima jedan od najrazgranatijih u Crkvi. Hrvatske uršulinke pripadaju najsnažnijoj grani Rimske unije koja broji oko 2260 redovnica u 37 provincija. Razni ogranci sve se više susreću na međunarodnim susretima, tečajevima, seminarima oko lika sv. Anđele ili uz važne obljetnice, a najčešće to biva u Rimu, uz Rimsku uniju, koja je u većini slučajeva inicijator i organizator tih skupova. U misijskim zemljama uglavnom djeluje više ogranaka zajedno. Sv. bi Anđela rekla: »Insieme« – Zajedno.

Novi ogranci nose različita imena. Tu su razne unije, federacije, autonomni samostani. Iz priloženog prikaza s posmrtnim likom Utemeljiteljice vidi se raznolikost naziva i ustroja. Prikaz je iz 1985. godine i nema novijih ogranaka.
Jedna od zajedničkih značajki svih ogranaka jest već spomenuto snažno misijsko djelovanje: dispanzeri, ubožnice, opismenjivanje, otvaranje škola po udaljenim selima, vođenje pučkih, srednjih i viših škola, tečajeva za higijenu, prehranu djece, za krojenje i šivanje, otvaranje kuharskih i tkalačkih škola za djevojke i žene kako bi bile i financijski samostalne, sudjelovanje u raznim pokretima, kao što su »Pravda i Mir«, »Žena i vjera«, »Četvrti svijet«, »JPIC« – »Pravda-Mir-Cjelovitost Stvorenja«, briga za hendikepirane osobe, a nadasve duhovno praćenje i duhovna pomoć. Taj je posao upravo onaj koji su preporučili latinsko-američki biskupi: »Traganje za božanskom ljepotom tjera posvećene osobe da se brinu o iskrivljenoj božanskoj slici u licima braće i sestara, licima nagrđenim glađu, licima razočaranim političkim obećanjima, poniženim licima onih čija je kultura prezrena, licima prestrašenim svakodnevnim i bezgraničnim nasiljem, tjeskobnim licima maloljetnika, licima uvrijeđenih i poniženih žena, umornim licima doseljenika koji nisu naišli na dostojan prijam, licima starih osoba koje nemaju ni najmanje uvjete za dostojan život«.


Države u kojima djeluju uršulinke raznih ogranaka


AFRIKA
Južno-afrička Republika
Botswana
Kamerun
Senegal
Kenija
Uganda
Burkina Faso
Libija
Kongo (Zair)
Eritreja
Madagaskar
Etiopija
Benin
Tanzanija
Burundi
Togo
Zimbabwe
Swaziland

AMERIKA

 
Barbados
Brazil
Čile
SAD
Gvajana
Jamajka
Meksiko
Peru
Venezuela
Karibi
Paragvaj
Dominikanska Rep
Salvador
Nikaragva
Argentina
Kolumbija
Urugvaj
Bolivija
Kanada

AUSTRALIJA

AZIJA
 
Indonezija
Timor
Filipini
Tajvan
Tajland
Japan
Indija
Vietnam
Singapur
Bangladeš

EUROPA
 
Austrija
Belgija
Bosna i Hercegovina
Hrvatska

Španjolska
Francuska
Grčka
Mađarska
Engleska
Švicarska
Bjelorusija
Njemačka
Finska
Malta
Irska
Italija
Nizozemska
Poljska
Češka
Slovačka
Rumunjska
Slovenija
Ukrajina
 


Države u kojima djeluje Rimska unija, kojoj pripadaju i hrvatske uršulinke:


AFRIKA:
Južno-afrička Rep..
Botswana
Kamerun
Senegal
AMERIKA
Barbados
Brazil
Čile
SAD
Gvajana
Jamajka
Meksiko
Peru
Venezuela
Karibi
AZIJA
Indonezija
Timor
Filipini
Tajvan
Tajland
AUSTRALIJA
EUROPA

Austrija
Belgija
Bosna i Hercegovina
Hrvatska
Španjolska
Francuska
Grčka
Mađarska
Engleska
Italija
Nizozemska
Poljska
Češka
Slovačka
Rumunjska
Slovenija
Ukrajina

Hrvatske uršulinke misionarke


»Misionarski je poziv utkan u tradiciju našeg Instituta. Kao odgovor na žarki zov Crkve i po primjeru naše prve misionarke, bl. Marije od Utjelovljenja, brojne uršulinke, zahvaćene Kristovim pozivom, ostavljaju svoju zemlju da bi naviještale Evanđelje svim ljudima.
U želji da surađuje na ukorijenjenju mjesne Crkve koja će biti sposobna preuzeti u svoje ruke svoju duhovnu i ljudsku sudbinu, uršulinka-misionarka će nastojati poistovjetiti se s narodom koji je prigrlila. U duhu ponizne službe koja znade davati ali i primati, ona će se radosno prilagoditi običajima zemlje, nastojeći shvatiti njezin mentalitet i ući u njezinu kulturu.
Svaka se uršulinka treba osjećati pozvana da sudjeluje u misionarskom radu. Glavarica će uzeti u razmatranje molbe sestara koje osjećaju poziv da pođu u misije, ili koje žele vršiti privremenu međuprovincijalnu službu u zemljama u razvoju.«
(Konstitucije, toč.104.)

I mala Hrvatska provincija dala je nekoliko misionarki. S. Augustina Jakčin djelovala je u Harbinu (Mandžurija) od 1907. godine među ruskom djecom, a onda u Sijamu, danas Tajland. Poznavanjem sedam jezika i sviranjem glasovira bila je vrlo dragocjena profesorica u školama u Bangkoku i Chiengmaju gdje je umrla 1955. g.

S. Anastazija Trobentar bila je u Brazilu 11 godina te je svojom stručnom spremom magisterija iz katehetike udarila temelj novoj katehezi u toj zemlji. Odgojila je brojne učenice, a neke su postale uršulinke. Umrla je u Varaždinu 1993. g.

U Grčkoj je uglavnom među pravoslavnima djelovala punih 50 godina varaždinska uršulinka, s. Amadea Brčić. Poznavajući također sedam jezika pružala je veliku potporu gimnaziji u Ateni. Davala je pojedinačne satove i imala nadzor među učenicama. U međuvremenu je šest godina bila generalna tajnica Uršulinki Rimske unije. Preminula je u Varaždinu 1995. godine.

S. Jozefina Kostanjevec provela je 18 godina u Senegalu i mnogo načinila na planu katehizacije, uz koju je predavala ručni rad i likovni odgoj te vodila razne tečajeve za opismenjivanje i obrazovanje žena. Teško je oboljela te se morala vratiti u domovinu, gdje je umrla 2001. godine.

Od 1984. godine djeluje u Kamerunu, N'Gaoundéré, s. Mirjam Šurjan. Napisala je katekizam 'Bit ćete mi svjedoci' na hrvatskom, a u Kamerunu na francuskom. Predaje na biskupijskoj gimnaziji. Odgojila je već nekoliko svećenika i redovnicu Kamerunku, a na pomolu su i druga uršulinska zvanja. Uz pomoć hrvatskih dobročinitelja uspjela je izbušiti dva arteška bunara.

S. Jasna Lučić je od 2000. do 2010., punih 10 godina, radila u Ukrajini. Najprije u Ivano-Frankivsku zatim nekoliko zadnjih godina u Kolomyji s  poljskim i ukrajinskim uršulinkama, u ekumenskoj sredini. Ukrajina spada pod Poljsku provinciju uršulinki Rimske unije. S. Jasna se vratila u Domovinu u rujnu 2010.g. Odmah se uključila u rad Duhovnog centra »Dom sv. Anđele« u Varaždinu. 22. studenoga,  Generalna glavarica sa svojim Vijećem imenovala ju je za provincijalnu glavaricu Hrvatske provincije uršulinki Rimske unije. Službu je preuzela 30. travnja 2011.
S. Tania Lesiuk prva uršulinka Ukrainka i, nakon odlaska s. Jasne, glavarica zajednice u  Kolomyji, te također voditeljica dječjeg vrtić za siromašnu djecu, centar kojeg vode naše sestre u našoj kući u Kolomyji. S. Tania je napisala sljedeće pismo u kojem izražava zahvalnost s. Jasni Lučić:
»U ime svih sestara u Ukrajini, željela bih izraziti našu duboku zahvalnost za prisutnost s. Jasne među nama. Htjela  bih zahvaliti prvincijalki  hrvatske provincije, s. Ceciliji Kolarić kao i prethodnodnoj provincijalki, s. Elviri Krišto što su nam 'posudile' svoje blago, s Jasnu. U Ukrajini je prekrasno radila i ljudi su je jako cijenili, kao i mi same. Učila je i nas i narod, jednostavnosti, povjerenju u Isusa, otvorenosti, pažnji za svakog. Ovi divni plodovi ostat će dugo među nama. S. Jasna Lučić je  bila glavarica zajednice i radila  u dječjem vrtiću. Prije nekoliko dana, otišla je iz Ukrajine, gdje je provela 10 godina kao misionarka nje za svoj doprinos u životu ukrajinskog naroda.«

 
Background Color
                                               
Custom Color  
Overlay
Patterns & Styles
Body
Header
1 2
Headings - Google Font Content Font
Font Colors